Na plenarnom zasjedanju CK KP Kine održanom 1978. godine Kina je donijela stratešku odluku - odabacila shvaćanje o „prvorazrednom zanačaju klasne borbe " i prebacila naglasak na ekonomsku izgradnju. Tako je kineski narod odlučno zakoračao naprijed putem reforme i otvaranja prema svijetu, bez obzira na teškoće i prepreke. Reforma i otvaranje prema svijetu su postali neizbježni put sadašnjeg kineskog razvoja .
Zbog negativnih utjecaja takozvane „velike kulturne revolucije", kineska ekonomija je jedno vrijeme bila na samoj ivici ponora. Primjerica, 1978. godine broj najsiromašnih stanovnika u Kini je iznosio 250 milijuna, a potrošnja žitarica i jestivog ulja po glavi stanovnika bila je čak niža nego 1949. godine, početkom osnivanja nove Kine. Svaki peti gradski mladić ili djevojka bili su nezaposleni.
U prosincu 1978. godine seljaci iz sela Xiaogang u području Fengyang pokrajine Anhui, rizikujući opasnost da budu uhićeni, potpisali su ugovor o podjeli zemljišta seoskim domaćinstvima. Time je bio prokrčen put reformi u kineskim selima. Podjela zemljišta seoskim obiteljima potpuno je razbila ideju „o apsolutnoj uravnilovci„ i znatno je probudila entuzijazam seljaka za poljoprivrednu proizvodnju.
Deng Xiaoping, političar koji je otvorio novu epohu u Kini, 31. svibnja 1980. godine u jednom govoru pozitivno je ocijenio podjelu zemljišta seljačkim domaćinstvima. To je razbilo dugogodišnju tendencioznu idelologiju velikog broja kadrova i doprinijelo nezadrživom razvoju seoske reforme.
Radi oživljavanja privrednih aktivnosti neophodno je bilo razviti mehanizam tržišta u raspoređivanju resursa. Usljed toga , Kina je provela „Plansku robnu ekonomiju", kasnije i praksu „razvoja socijalističke tržišne ekonomije". Logika tržišnog reguliranja sama po sebi zahtijeva ravnopravnost svih subvencija učesnicima privrednih djelatnosti. Supremacija jedinstvenog državnog vlasništva ne rađa zdravu konkurenciju. Zato je u Kini postepeno formirana nova vlasnička struktura, čija je okosnica državno vlasništvo uz paralelni razvoj više različitih formi vlasništva u privredi.
U cilju postepenog prilagođavanja međunarodnom tržištu, u priobalnim područjima Kine uspostavljene su mnoge specijalne ekonomske zone, kao baze otvaranja prema svijetu. U ovom procesu Kina je usvojila napredne tehnike i tehnologije i upravna iskustva drugih zemalja.
Na putu reforme bilo je i sumnji i nevjerice. Poslije 13 godina od početka reforme i otvaranja prema svijetu, u svjetlu raspada Sovjetskog Saveza i naglih promjena u Istočnoj Europi 1991. godine, u Kini se širio strah od opasnosti revolucije koja dolazi usljed ekonomske situacije.
U ključnom trenutku kolebanja da li će se Kina vratiti na stari put planske ekonomije, početkom 1992. godine Deng Xiaoping je za vrijeme putovanja po južnim kineskim krajevima odgovorio na mnoga teoretska pitanja. On je rekao da su proizvodne snage mjerilo umiješnosti državnog uređenja jedne zemlje i u socijalizmu također može postojati tržišna privreda. Poslije toga kineski narod je odbacio kolebanje i lutanje, a 17. rujna 2001. godine bili su potpuno završeni pregovori o ulasku Kine u STO. To je označilo da je Kina ušla u međunarodnu zajednicu. Godine 2007 kineski BDP činio je 6 posto svjetskog , a udio međunarodne trgovine Kine popeo se sa 1 na 8 posto , dok je broj siromašnih sa 250 milijuna 1978. godine smanjen na oko 20 milijuna.
Naravno da se i danas Kina suočava sa problemima i izazovima. To su prije svega rastuće razvojne razlike između grada i sela, neravnomjernost u razvoju istoka i zapada Kine, produbljivanje jaza između bogatih i siromašnih, prekomjerna potrošnja energije i zagađivanje sredine.
U rujnu 2008. godine kineski premijer Wen Jiabao je na jednom međunarodnom forumu istaknuo :
"Kina će i dalje produbljivati reformu ekonomskog sustava, unapređivati reformu političkog sustava kao i sustave drugih djelatnosti. Spremni smo da razvojem privrede i poboljšavanjem životnog standarda naroda, kao i jamčenjem demokratskih prava kroz usavršavanje demokracije i pravnog uređenja ostvarimo socijalnu ravnopravnost i pravednost". Wen Jiabao je izjavio da će Kina i dalje širiti i produbljivati reformu i otvaranje prema svijetu. Stabilna i razvijena Kina sa još savršenijim socijalnim poretkom i punom vitalnošću sigurno će doprinijeti ne samo dobrobiti i sreći Kine sa milijardu i tristo milijuna stanovnika, već i miru i razvoju svijeta.
Prethodni članci:
-Kina kroz 30 godina: u leći njemačkog novinara
-Preko 90 posto smanjeno siromaštvo u Kini u proteklih 30 godina
| • Vrijeme prolazi uz glazbu--sjećanje na proteklih 30 godina (1978-1988)-Glazba |
