Ministri poljoprivrede 27 zemalja članica EU 20. studenog su postigli kompromisan sporazum o reformi politike poljoprivrednih subvencija. Postignuta je suglasnost o smanjenju poljoprivrednih subvencija i povećanju udjela za proizvodnju mlijeka. To predstavlja najznačajniji rezultat 5. po redu reforme poljoprivredne politike EU od 2003. godine.
Zajednička poljoprivredna politika se vodi već više od 40 godina, a karakterizira je potpora cijena unutar EU i trgovinski protekcionizam izvan nje. Trenutačno EU svake godine troši preko 42 milijarde eura za subvencije cijena i za potporu izvoza, što čini gotovo polovicu budžeta ove organizacije. Bez obzira što je ova poljoprivredna politika doprinijela razvoju poljoprivredne proizvodnje u zemljama članicama EU i zaštiti interesa njihovih poljoprivrednika, ipak su nastali brojni problemi: nejednaka podjela interesa je izazvala sporove unutar EU; stalno povećavani rashodi zbog učlanjenja novih članica postali su veliki teret; zbog prekomjernog protekcionizma oslabljena je konkurentska moć poljoprivrede; politika poljoprivrednih subvencija je prouzrokovala nepravednu međunarodnu trgovinu poljoprivrednih proizvoda i spriječila pregovore Svjetske trgovinske organizacije u Dohi. Nakon 4 reforme, Savjet ministara poljoprivrede EU je 2003. godine još jednom iznio prijedlog o reformi zajedničke poljoprivredne politike. Proces reforme je težak, jer se direktno tiče životnih interesa 13 milijuna poljoprivrednika zemalja – članica. Ali je kroz petogodišnje napore na kraju postignuta suglasnost.
Reforma se vrši uglavnom u dva smijera. Prvo je za 10 posto smanjenje subvencija za velika poljoprivredna dobra koja su godišnje dobijala preko 300 tisuća eura. To znači da će se smanjiti direktne subvencije za svako poljoprivredno domaćinstvo, a smanjeni dio će se koristiti u drugim područjima, kao što je zaštita ekosredine. Drugo je postepeno povećavanje udjela za proizvodnju mlijeka sve do kraja ožujka 2015. godine, kada će biti potpuno ukitut udio.
Prema postignutom sporazumu utvrđene mjere za reformu poljoprivredne politike će se realizirati u periodu od 2009. do 2013. godine. Povjerenica EU za razvoj poljoprivrede i sela gospođa Mariann Fischer Boel je priznala da je sporazum rezultat kompromisa.
Pošto članice traže različite interese, ovaj su sporazum različito komentirale. Iz sporazuma se može primjetiti da se nisu smanjili ukupni rashodi, samo je došlo do preraspodjele rashoda. Velika Britanija i druge sjeverno-europske industrijski razvijene zemlje nisu bile zadovoljne, jer uvjek plaćaju svoj udio za Francusku, Španjolsku i druge poljoprivredne zemlje, koje su inače izrazile zadovoljstvo. Italija je dobila najveću korist, odnosno povećani udio proizvodnje mlijeka za 20 posto u narednoj godini. Nova članica EU Latvija je razočarana, jer nije stekla isto pravo kao druge stare članice, dok je Njemačka izgubila najviše dotacija u vrijednosti od 240 milijuna eura, jer posjeduju mnoštvo velikih poljoprivrednih dobara.
Analitičari komentiraju da će usvajanjem reforme poljoprivredne politike s jedne strane biti smanjene proturječnosti unutar EU, povećana konkurentska moć poljoprivrednih proizvoda i smanjen financijski pritisak, a s druge strane EU će ovom politikom smanjiti kritike međunarodne zajednice zbog njezine trgovinske politike i dobiti veću inicijativu u pregovorima u Dohi. Međutim, poljoprivredna politika EU se tiče interesa poljoprivrednika 27 članica i njena realizacija zaslužuje veliku pozornost. Osim toga. u sadašnjoj međunarodnoj finacijskoj krizi bit će još teže provoditi reforme.
| • Vrijeme prolazi uz glazbu--sjećanje na proteklih 30 godina (1978-1988)-Glazba |
