4. Kina je poticala na uspostavu Saveza antifašista te aktivno sudjelovala u poslijeratnoj obnovi
Nakon izbijanja Incidenta 7. srpnja Kina je aktivno provodila diplomatska nastojanja za ujedinjenje saveza. Međutim, osim SSSR-a, druge zemlje kao što su SAD, Velika Britanija i Japan provodili su politiku smirivanja zbog čega Kina nije mogla dobiti međunarodnu pomoć. To je bilo veoma teško vrijeme za ovu zemlju. U prosincu 1941. kada je počeo rat na Pacifiku, Kina je predložila ujedinjenje saveza s drugim zemljama kao što su SAD, Velika Britanija i SSSR. Od njih je odobrenje napokon dobiveno 1. siječnja 1942. s proglašenjem uspostave Saveza antifašista, snažnog jamstva za pobjedu u Drugom svjetskom ratu.
Kineska diplomacija napokon se vratila, a ova zemlja je postala jedna od četiri najveće antifašističke nacije u svijetu. No s obzirom na to da su zapadne zemlje nekoć srušile vladu dinastije Qing, potpisali niz nejednakih ugovora pa je Kina tada bila u neravnopravnom poretku u usporedbi s njima. S obzirom na snažno protivljenje Kine, vlade SAD-a i Velike Britanije su u siječnju 1943. godine odbacile te ranije potpisane ugovore potpisujući pritom nove. Kina je na taj način postigla dugo željeni ravnopravni stav.
Kina je sudjelovala poslijeratnoj obnovi poretka zajedno s SAD-om, Velikom Britanijom te SSSR-om. U listopadu 1943. ove četiri zemlje su objavile Zajedničku deklaraciju o sigurnosti u cilju uspostave opće međunarodne organizacije. U prosincu 1943. Kina, SAD i Velika Britanija su potpisali Deklaraciju u Kairu objavivši pritom kako su odlučili nastaviti rat sve do bezuvjetne predaje Japana te ponovnog preuzimanja oduzetog teritorija Kine i drugih zemalja.
U veljači 1945. čelnici SAD-a, Velike Britanije i Sovjetskog Saveza su prilikom konferencije na Jalti potvrdili principe za pripremu uspostave Ujedinjenih naroda, kao i pet stalnih članica Vijeća sigurnosti UN-a, odnosno Kine, SAD-a, Velike Britanije i Sovjetskog Saveza. 26. srpnja iste godine Kina, SAD i Velika Britanija su objavili Deklaraciju iz Postdama u kojoj stoji kako se Deklaracija iz Kaira mora provesti te da se u rat protiv Japana ide do kraja i da suverenitet te zemlje ostaje ograničena unutar otoka Honshu, Hokaido, Kyushu i Shikoku te drugima koje su Japanu ostavile spomenute četiri zemlje. Navedenih niz odluka, ugovora i objava prilikom sastanaka čelnika Saveznika su bile u savjetovanju s Kinom što dovoljno govori o važnosti njezina doprinosa u svemu navedenom.
Ujedinjeni narodi su najvažnija organizacija za održavanje poslijeratnog međunarodnog poretka, a Kina je sudjelovala u cijelom procesu stvaranja - od planiranja do uspostave. U studenom 1943., prilikom sastavljanja Deklaracije iz Kaira, čelnici Kine i SAD-a su raspravljali o uspostavi buduće međunarodne organizacije, predložili su planiranje i izgradnju glavne organizacije odnosno UN-a s čime su se složili Velika Britanija i Sovjetski Savez. Od 17. kolovoza do 7. listopada 1944. četiri zemlje su se održavale sastanke u Dumbarton Oaksu pored Washingtona kako bi se pripremili prilikom čega je usvojen prijedlog uspostave UN-a, potvrđena njegova načela i ciljevi.
25. travnja 1945., na poziv četiri zemlje, predstavnici iz 50 zemalja su se održali sastanak u San Franciscou. Glavne četiri zemlje su zajedno vodile sastanak i formulirali Povelju Ujedinjenih naroda u kojoj su određeni svrha, načela, prava, obaveze te prava i obveze njezinih glavnih organizacija. 26. lipnja iste godine održana je svečanost potpisivanja Povelja UN-a gdje su se među glavnim potpisnicima našli predstavnici Kine, SAD-a, Velike Britanije i Sovjetskog Saveza. 24. listopada iste godine proglašena je uspostava UN-a čime je Kina postala stalna članica njegova Vijeća sigurnosti. 1944. do 1947. Kina je također sudjelovala u izgradnji Međunarodnog monetarnog fonda, Međunarodne banke za rekonstrukciju i razvoj (Svjetske banke) te Generalnog sporazuma o carinama i trgovini.
Sve u svemu, Kina, kao nekoć slaba zemlja na početku rata bila je jako hrabra tijekom Drugog svjetskog rata i u borbi protiv fašizma. Otvorila je prvo ratište protiv fašizma u svijetu, te je bila glavno ratište u Aziji. Dugo se borila protiv agresora i snažno je podržavala SAD, Sovjetski Savez i druge partnerske zemlje čime je unaprijedila osnivanje svjetskog Saveza antifašista te dala veliki doprinos u formiranju novog globalnog sustava i međunarodnih organizacija nakon rata.
Povijest nam je pokazala kako je Kina bila zaista glavna snaga tijekom borbe protiv fašizma zajedno s SAD-om, Velikom Britanijom i Sovjetskim Savezom. Pobjeda u Drugom svjetskom rata je bila teška jer mnogo života izgubljeno. Iz tog je razloga zaštita rezulata naše pobjede i svjetskog mira odnosno razvoja i suradnje naša zajednička odgovornost.
Uredile: Nika, Janja, Višnja, Bruna i Franka