Qian Xiuling, ˝kineska majka Belgije˝, Memorijalni centar Rata otpora protiv japanske agresije u Pekingu, 15. srpnja 2015.
Kineski Schindleri: Kinezi koji su se humanošću suprotstavili nacistima - Dio I.
Qian Xiuling (钱秀玲)
U drugom dijelu priče o Kinezima u Europi koji su riskirali živote da spase žrtve nacističkog progona upoznat ćemo se sa Xiuling Qian de Perlinghi, koja je zbog svojih zasluga nazvana ˝kineskom majkom Belgije˝ te je dobila medalju i ulicu u Belgiji.
Qian Xiuling rođena je u utjecajnoj kineskoj obitelji. Sljedeći svoj san da postane kemičarka, 1929. je, kao sedamnaestogodišnja djevojka, otputovala u Belgiju. Prema nekim izvorima, inspiracija joj je bila slavna Marie Curie te je željela postati ˝kineska Curie˝ koja će pomoći svojoj zemlji. Godine 1939. otputovala je u Pariz želeći sudjelovati u radu Curieinog slavnog laboratorija, no on se zbog njemačke okupacije preselio u SAD. Razočarana, vratila se u belgijski Herbeumont, koji je ubrzo iskusio sudbinu Pariza.
Godine 1940. tijekom okupacije mladi Belgijanac postavio je minu ispod tračnica i raznio njemački vojni vlak. Ubrzo je uhvaćen i u roku od nekoliko dana osuđen na smrt. Sumještani Qian Xiuling pokušavali su osloboditi mladića, no činilo se da mu nema pomoći dok Qian nije shvatila da poznaje njemačkog guvernera Belgije, generala Alexandera von Falkenhausena.
Izložak o Kinezima u Europi koji su pomogli u spašavanju židovskog stanovništva u Memorijalnom centru Rata otpora protiv japanske agresije u Pekingu, 15. srpnja 2015.
Von Falkenhausen bio je važna figura u kinesko-njemačkoj suradnji zadužena za reformu vojske Kuomintanga i poznavao je članove njezine obitelji. Qian mu je poslala pismo, a zatim i sama doputovala 160 kilometara da razgovara s njim osobno. Rezultat je bio neizvjestan, Von Falkenhausen je jednostavno rekao da će razmisliti. No nekoliko dana je prošlo i mladić je oslobođen. Qian je postala heroj.
Četiri godine kasnije članovi belgijskog pokreta otpora ubili su tri Gestapova službenika. Njemački vojnici odlučili su se osvetiti i uhitili 97 nevinih mladića, a zatim zaprijetili da će biti ubijeni ako se počinitelji ne izruče vlastima.
Qian je ponovo otputovala u Bruxelles u posjet Von Falkenhausenu, ovog puta u visokom stupnju trudnoće. Nakon tri dana mladići su oslobođeni.
Detalj izloška o Kinezima u Europi koji su pomogli u spašavanju židovskog stanovništva u Memorijalnom centru Rata otpora protiv japanske agresije u Pekingu, 15. srpnja 2015.
Von Falkenhuasen je nakon toga pozvan u Berlin, gdje se trebao suočiti sa sudom zbog neposluha. No prije nego što je suđenje došlo na red saveznici su zauzeli Berlin. General se ovog puta trebao suočiti s belgijskim sudom, gdje je za smaknuće zarobljenika i deportaciju Židova optužen kao ratni zločinac.
Qian se pojavila na suđenju i zauzela za njega, ističući njegova dobra djela. Von Falkenhuasen je osuđen na 12 godina zatvora, no odslužio je tri tjedna, a zatim je oslobođen. Umirovio se u Njemačkoj u kojoj je umro 1966.
Qian je od belgijske vlade za svoje zasluge dobila medalju ˝Heroj države˝, a stanovnici grada gdje je živjelo 97 mladića čije je živote spasila imenovali su ulicu po njoj. Njena djela ponovo su otkrivena u 1990-tima, a o njenom životu u Kini je napisana knjiga na engleskom jeziku i snimljena serija od 16 epizoda pod imenom ˝Kineska žena pred Gestapovim pištoljem˝.
Autorica: Maša
