vrijeme emitiranja 9:00-10:00

Kina i 16 zemalja Srednje i Istočne Europe tradicionalno njeguju dobro prijateljstvo, a ovih se godina suradnja između Kine i zemalja Srednje i Istočne Europe stalno ubrzava i to zahvaljujući mehanizmima na tri razine. Prvo, pod okvirom odnosa Kine i Europske unije; drugo, mehanizma suradnje 16+1; treće, bilateralna suradnja između Kine i zemalja Srednje i Istočne Europe.

Ovih godina, Mehanizam suradnje između Kine i 16 zemalja Srednje i Istočne Europe postaje sve popularniji. Što je ovaj mehanizam, kakav mu je značaj i kakav je njegov status danas? U ovom članku ćemo osvrnuti na razloge osnivanja i aktualno napredovanje ovog mehanizma.

Zašto osnovati tajništva suradnja između Kine i 16 zemalja srednje i Istočne Europe

U travnju 2012. Održavao se prvi summit državne čelnike Kine i šesnaest zemalja srednje i istočne Europe u poljskom glavnom gradu Varšavi.

Kao dio plana koji je predložio tadašnji kineski premijer Wen Jiabao, u travnju 2012. na summitu Kine i šesnaest zemalja srednje i istočne Europe u poljskom glavnom gradu Varšavi, Tajništvo suradnje između Kine i 16 zemalja srednje i Istočne Europe je osnovano u rujnu iste godine u Pekingu u pokušaju jačanja suradnje.

Glavni zadaci Tajništva su koordinacija kineskih institucija, provođenje odredbi sastanka čelnika Kine i 16 zemalja Srednje i Istočne Europe, planiranje ključnih smjerova i područja za buduću suradnju 16+1 te organizacija i promicanje raznih suradnja.

Od kada je osnovano Tajništvo, gospodarska i trgovinska suradnja između Kine i zemalja Srednje Istočne Europe stalno je u porastu. Carinske statistike pokazuju kako je ukupan iznos uvoza i izvoza 2013. godine između Kine i 16 zemalja Srednje i Istočne Europe dosegao 55,1 milijardi dolara, što je porast od 5,9% u usporedbi s godinom ranije.

A u prvom tromjesečju ove godine, opseg bilateralne trgovine porastao je za 10,5 %, a izvoz 16 srednjoistočnih europskih zemalja u Kinu prešao je 38,9 %, dok se očekuje da će godišnja količina bilateralne trgovine premašiti 60 milijardi dolara."

Nacrt buduće suradnje Kine i zemalja Srednje i Istočne Europe objavljen na sastanku vođa Kine i zemalja Srednje i Istočne Europe u Bukureštu u studenom 2013. Aktivno i učinkovito je promicao suradnju u područjima trgovine, investicija, međusobne povezanosti, humanistike, inovacija tehnologije te razmjene na lokalnoj razini. Kao što je spomenuo kineski premijer Li Keqiang prošle godine, 16+1 je puno više od 17.

Poseban kreditni mehanizam u vrijednosti od 10 milijardi dolara

Na isti dan osnivanja spomenutog tajništva, odobren je i poseban kreditni mehanizam u vrijednosti od 10 milijardi dolara koje je Kina bila spremna uložiti u 16 spomenutih zemalja. Kineska banka za razvoj potpisala je tada s Bosnom i Hercegovinom sporazum o projektu izgradnje vjetroelektrane, što je bio prvi službeni projekt u okviru navedenog kreditnog mehanizma.

U Pekingu je 13. Svibnja 2014. bio održan Treći susret nacionalnih koordinatora za suradnju između Kine i 16 zemalja Srednje i Istočne Europe.

Povoljni krediti u vrijednosti od 10 milijardi dolara su namijenjeni podržavanju suradnje Kine i 16 zemalja srednjoistočne Europe oko projekta u poljima infrastrukture, visokih tehnologija, zelenog gospodarstva itd.

Pod okvirom posebnog kredita, Kina u suradnji sa zemljama Srednje i Istočne Europe može izgraditi ekonomski i tehnološki park, osnovati Savjetodavni odbor za izgradnju prometnih mreža te poslati izaslanstvo za promicanje trgovine i investicija.

Prema nepotpunim statističkim podacima kineskog Ministarstva trgovine, Kina je od svibnja 2012. do travnja 2014. poslala više od 100 skupina za promociju trgovine u zemlje Srednje i Istočne Europe te su postigli velik broj suradnji i ugovora o nabavi. Do svibnje ove godine, Kina je zemljama Srednje i Istočne Europe pružila tri milijarde dolara u kreditima.

Aktualna Suradnja 16+1

Trenutačno, međusobne investicije između Kine i zemalja Srednje i Istočne Europe se i dalje šire, a područja suradnje su raznolika. Prema nepotpunim statističkim podacima, kineska poduzeća investiraju gotovo 5 milijardi dolara u zemljama Srednje i Istočne Europe, pokrivajući područja mehanike, kemije, elektronike, logistike i trgovine, nove energije, istraživanja i razvoja, financija, poljoprivrede itd.

U sklopu susreta nacionalnih koordinatora održana je i svečanost službenog pokretanja web-stranice suradničkog mehanizma 16+1.

A na drugoj strani, investicije 16 zemalja Srednje i Istočne Europe u Kini su do svibnja ove godine premašile 1,1 milijardi dolara, što uključuje proizvodnju strojeva, kemijsku industriju, mliječne proizvode itd. Bilateralna suradnja pokazala je dobre perspektive za buduću suradnju.

Uz podršku 10 milijardi posebnog kredita, potaknuta je suradnja oko izgradnje infrastrukture. Projekti koji su koristili ovaj kredit su primjerice Most preko Dunava u Beogradu, obnova elektrane Kostolaca, Stanari termoelektrane u Bosni i Hercegovini već je u tijeku, a projekt autoceste u Srbiji i Makedoniji već je pokrenuo. Osim toga, niz projekta su u ovom trenutku u fazi pregovora.

Treba spomenuti i projekt pruga željeznice koju će zajedno graditi Kina, Mađarska i Srbija. Ovaj projekt će povezivati Beograd i Budimpeštu te je ujedno prvi prekogranični međusobni infrastrukturni projekt u Srednjoj i Istočnoj Europi. Takav projekt doprinijet će revitalizaciji gospodarstva i cjelokupnog razvoja regija u Europi.

Suradnja između Kine i Hrvatske

Od osnivanja suradničkog mehanizma 16+1, razmjene na svim razinama između Kine i Hrvatske postale su sve češće.

Na 6. redovnoj sjednici Suradničkog odbora tehnologije između Kine i Hrvatske, održanoj u prosincu 2013. u Pekingu, usvojen je protokol redovne sjednice u koji je uvršteno 25 međuvladinih suradničkih projekta koji se uglavnom odnose na poljoprivredu, biologiju, fiziku, zaštite okoliša, strojarstvo i druga područja.

Treći trgovinski forum između Kine i zemalja Srednje i Istočne Europe održan je 26. Studenog 2013. u Bukureštu. Li Keqiang, kineski premijer, koji se nalazi u službenom posjetu Rumunjskoj, održao je govor prilikom svečnog otvaranja.

U Ningbou je u lipnju ove godine uspješno održana Ministarska konferencija Kine i zemalja Srednje i Istočne Europe o promicanju trgovinske i gospodarske suradnje. Istovremeno je otvoren i Sajam karakterističnih proizvoda iz 16 zemalja Srednje i Istočne Europe, među kojima je i sedam tvrtki iz Hrvatske.

Roko Andričević, zamjenik hrvatskog ministra znanosti, obrazovanja i sporta je u rujnu ove godine boravio u Kini povodom održavanja 2. Forumu o politikama obrazovanja između Kine i 16 zemalja Srednje i Istočne Europe. - ''Sastanak u Tianjinu bio je izuzetno uspješan. Između nas je potpisan jedan sporazum o suradnji, ne samo o razmjeni studenata nego i razmjeni nastavnog kadra, zajedničkim projektima, a posebice bi istaknuo sporazum o zajedničkim i združenim studijskim programima na sveučilištima na obje strane.'' – istaknuo je Andričević.

Na Međunarodnom sajmu putovanja Kina 2014. održan u studenom u Šangaju, koji je najveći sajam toga tipa u Aziji, postoji i posebna dvorna za promicanje turizma 16 zemalja Srednje i Istočne Europe, a hrvatski ministar turizma Darko Lorencin imao je ulogu počasnog gosta.

Lijev govor i objava niza praktičnih mjera dobio je pohvale od strane političkih i trgovinskih krugova iz različitih zemalja Srednje i Istočne Europe.

Što smo spomenuli su samo dio razmjena i suradnje između Kine i Hrvatske. No, što se tiče suradničkih projekata pod okvirom 10 milijardi posebnog kredita, Hrvatska još nije uključena, a prema lokalnim medijima, jedan od razloga su različiti financijski zahtjevi.

11 od 16 zemalja Srednje i Istočne Europe su članice EU-a, a EU ima niz zahtjeva u financijskom sektoru uključujući pravila oko korištenja kredita, naprimjer ne mogu se dati državna jamstva, a to može postati prepreke za korištenje ovog kredita.

O ovom pitanju, Sun Yongfu, direktor odjela za europske poslove pri Ministarstvu trgovine je rekao: -„O rješavanju spomenutog pitanja sada istražujemo i raspravljamo s odgovarajućim financijskim institucijama. Na primjer, možemo li preuzeti fleksibilnije mjere, koristiti neki novi i fleksibilniji način jamstva, ili način koji može zadovoljiti financijske institucije, naprimjer PPP (Public-Private-Partnership)ili BOT(build-operate-transfer), kako bi proširili opseg korištenja 10 milijardi kredita."

-„ Kina potiče financijske institucije da istražite neke nove fleksibilne načine proširenja pokrivenosti, uključujući i one koji pripadaju zemalja Srednje i Istočne Europe, ali i članice EU-a, tako da i oni mogu imati koristi." Dodao je Sun.

Napisali i uredili: Karla i Franjo

Povezani vijesti:

''Uz pomoć određenih državnih mjera očekuje nas budućnost puna prilika''

Roko Andričević - ''U budućnosti očekujemo drastično povećanje razmjene studenata u oba smjera.''

Tomislav Sumić – 'Kinesko tržište je najbolje na svijetu'

''Cilj nam je otvaranje puta za male i srednje poduzetnike.''-- Razgovor sa Dijanom Bezjak

Hrvatski ministar turizma u Kini: raznim pristupima privlačiti kineske turiste

'Program Croatia 365 označava potpuni zaokret u našoj strategiji razvoja turističkog sektora'