Na početku 2020. su tri rakete iznad Bagdada upalile upaljač bačve baruta Bliskog Istoka.
Prema zapadnim medijima, 3. siječnja je američka bespilotna letjelica iznenada napala međunarodnu zračnu luku u Bagdadu, pri čemu su bombom ubijeni Kasem Sulejmani, zapovjednika postrojbi Kuds Iranskog revolucionarnog gardijskog korpusa, Abu Mahdi al-Mohandes, zamjenik zapovjednika iračke šiitske milicije PMF i još nekoliko osobe.
Vojna akcija SAD-a je zapanjujuća. Javno je u jednoj suverenoj državi raketom izvršila ciljano ubojstvo generala druge zemlje i takav nezamisliv zaplet bi i tekstopisci iz Hollywooda teško zamislili. Još više iznenađuje to što je prije akcije SAD jedino obavijestio Izrael, a bliske europske saveznike na suprotnoj obali Atlantika ostavio potpuno neinformirane.
Zbog povijesnih i geografskih razloga, Velika Britanija, Francuska, Njemačka, kao i druge europske zemlje imaju velike brige i interese na Bliskom Istoku. Pitanje imigracija, iransko nuklearno pitanje, sirijsko pitanje, pitanje ISIS, su sva su od izuzetne važnosti za europske zemlje i ta pitanja žele hitno riješiti. Zato su eksplozije razuzdanih raketa SAD-a također izazvale beskrajnu zabrinutost Europe.
Prvo, SAD je ciljanim ubojstvom dolio ulje na vatre na spor s Iranom u kojem su već velike tenzije, što je uzrokovalo da sveobuhvatni sporazum o iranskom nuklearnom pitanju bude suočen s krajnjom propašću. Petog siječnja je iranska vlada izjavila da je u petom koraku za povlačenje iz obveza sporazuma Islamska Republika Iran napustila zadnje ograničenje prema nuklearnom sporazumu, odnosno "ograničenje broja centrifuga". Kako javlja AFP, francuski predsjednik Emmanuel Macron, britanski premijer Boris Johnson i njemačka kancelarka Angela Merkel su objavili zajedničku izjavu pozivajući „Iran da ne poduzima mjere za nastavak širenja nasilja i nuklearnog naoružanja" i tražeći od Irana da "povuče sve korake koji ne odgovaraju nuklearnom sporazumu". Europska unija je također 5. siječnja objavila izjavu pozivajući Muhameda Džavada Zarifa, ministra vanjskih poslova Irana, u glavno sjedište na konzultacije oko relevantnih tema u situaciji na Bliskom Istoku i sveobuhvatnom nuklearnom sporazumu s Iranom. Može se vidjeti kako je ovih dana Europa zauzeta gašenjem vatri koje je zapalio SAD svojem razuzdanošću.
Drugo, moguća vojna osveta šiitskih milicija i oružanih snaga Irana je stavile osoblje saveznika iz NATO-a u ogroman rizik. Rachel Rizzo, istraživač iz think-tanka „Centar za novu američku sigurnost (Center for a New American Security)" smatra da je prostor za europsko diplomatsko uravnoteživanje situacije između SAD i Irana sve manji. Trenutno EU s jedne strane ima želju za spašavanje nuklearnog sporazuma, ali nema mogućnosti zaustaviti unilateralne gospodarske i vojne akcije SAD-a prema Iranu, a s druge strane EU bi sa željom da sačuva partnerstvo sa SAD-om i podršku SAD-a mogla riskirati sigurnost svojih vojnih postrojbi na Bliskom Istoku. Kako javlja AFP, Njemačka je 7. siječnja proglasila da će povući i dio svoje vojske iz Iraka. Također je Velika Britanija hitno povukla svo diplomatsko osoblje, osim veleposlanika, iz Iraka.
Treće, mogući oružani spor između SAD-a i Irana bi teško naštetio važnim interesima europskih zemalja. Već se na početku incidenta na globalnoj burzi dogodio snažan potres te su se naglo povećavale cijene zlata i nafte, nakon čega je António Guterres, glavni tajnik UN-a, rekao da „svijet ne može strepjeti od još jednog rata u Zaljevskom području", a kamo li europske zemlje. Čim se pojavi spor između SAD-a i Irana, dolazi do ograničenje izvoza nafte kroz Hormuz, što će obavezno utjecati na uvoz nafte i gospodarstvo Njemačke, Španjolske, Italije, Francuske i Velike Britanije. Osim toga, problem imigracije s Bliskog istoka zbog spora će velikoj mjeri intenzivirati pritisak na zemlje zapadne Europe, a mogućnost obnove ISIS-a također povećava zabrinutost Europe. Po najnovijim informacijama je ujutro 8. siječnja po lokalnom vremenu, američka baza Al-Asad doživjela napad najmanje 9 raketnih projektila. Očigledno je da zabrinutost europskih zemalja postaje realnost.
