Foto: Arhiva

PEKING, 22. svibnja (Xinhua) -- Kako je naš svemir nakon Velikog praska nastao iz tame? Kako su u kozmičkoj zori nastale najstarije zvijezde?

Kineski znanstvenici će odgovore na ta i slična pitanja potražiti na nevidljivoj strani Mjeseca.

Kina je u ponedjeljak lansirala komunikacijski satelit Queqiao ("Svrakin most") koji će pomoći u održavanju komikacije s lunarnom sondom Chang'e-4, koja bi pak krajem ove godine trebala sletjeti na nevidljivu stranu Mjeseca.

Dva mikro satelita, Longjiang-1 i Longjiang-2, također će biti poslana u orbitu oko Mjeseca kako bi vršila astronomska opažanja koja bi znanstvenicima mogla pomoći u istraživanju početaka i nastanka svemira.

Svemir je poslije Velikog praska ušao u svoje "mračna doba". Pod utjecajem gravitacijsih sila polagano su jačale prasikonske perturbacije i to je dovelo do formiranja prvih zvijezda i galaksija, čime je došlo do nastanka svemira, rekao je Chen Xuelei, kozmolog pri Nacionalnom astronomskom opservatoriju Kineske akademije znanosti (CAS).

"Proučavanje nastanka svemira je trenutačno u fokusu akademske zajednice. Kada je svemir nastao? Kako su nastale prve zvijezde? Koliko su velike bile? O tim pitanjima imamo samo pretpostavke, a astronomska promatranja će nam pomoći da pronađemo odgovore," rekao je Chen.

Znanstvenici spekuliraju da je tijekom početka svemira neutralni vodik možda generirao apsorpcijski signal valne duljine 21 centimetra.

"To je poput ružičastog oblaka zore. Tražimo takve karakteristike kozmičke zore putem astronomskih promatranja," rekao je Chen.

Znanstvenici iz Sjedinjenih Američkih Država, Australije, Indije i drugih država su svoje astronomske instrumente postavili na brojnim mjestima diljem svijeta kako bi tražili upravo taj "ružičasti oblak", no dosad nije došlo do pouzdanih rezultata.

Ionosfera, ionizirani dio Zemljine gornje atmosfere, kao i elektromagnetska radijacija koja je nastala kao rezulat ljudske aktivnosti na Zemlji, bi značajno mogli ujecati na rezultate istraživanja.

"Stoga trebamo ići u svemir kako bismo mogli vršiti takva ispitivanja i promatranja," rekao je Chen.

Astronomi žude za potpuno tihim elektromagnetskim okolišem u kojem će moći detektirati slabe signale koje iz dubokog svemira emitiraju udaljena nebeska tijela.

Nevidljiva ili tamna strana Mjeseca je upravo jedno od takvih mjesta, budući da tijelo Mjeseca štiti od radiofrekvencijskih smetnji sa Zemlje. I astronomi od tamo mogu proučavati nastanak i razijanje zvijezda i galaksija, zaviriti u osvit vremena ili čak mračno doba svemira.

Sjedinjene Američke Države su u svemir poslale dva satelita, jedan je 1970.-ih orbitirao oko Mjeseca kako bi mogao vršiti astronomska promatranja. No ograničeni tehnologijom tog vremena, rezultati nisu bili zadovoljavajući, rekao je Chen.

On je jedan od znanstvenika iz grupe kineskih i nizozemskih znanstvenika koji su predložili uspostavljanje novog programa da se u orbitu oko Mjeseca pošalje flota satelita, uključujući i glavni satelit i nekoliko manjih. Kada sateliti dođu do tamne strane Mjeseca, moći će vršiti promatranja i poslat će podatke na Zemlju.

Mikro sateliti Longjiang-1 i Longjiang-2 koji su lansirani zajedno s komunikacijskim satelitom Chang'e-4 će napraviti inicijalni test programa.