Foto: Arhiva
BRUXELLES, 7. veljače (Xinhua) -- Na petama francuskog predsjednika Emmanuela Macrona i britanske premijeke Therese May, nizozemski kralj Willem-Alexander se u utorak uputio u Kinu radi svog drugog posjeta od kada je naslijedio prijestolje. Tri puta u Kinu u mjesec dana su poslala jasnu poruku kako su glavne europske zemlje odabrale bliže i praktičnije veze s Kinom.
Očekuje se kako će se kralj Willem-Alexander u pratnji kraljice Maxime sastati s kineskim predsjednikom Xijem Jinpingom radi razgovora između dvije zemlje na najvišoj razini, te jačanja međusobnog povjerenja i razumijevanja u područjima poput zelenih financija i bilateralne trgovine.
Povećavajući zamah izgrađen tijekom njegovog prvog posjeta Kini u 2015., kraljev posjet je podešen za dodavanje nove snage razvoju bilateralnih odnosa i istovremeno uzdizanje kinesko-nizozemske suradnje u raznim poljima.
Nakon Macronovog i Mayinog, kraljev put u Kinu će također omogućiti snažan zamah odnosima Kine i Europe, uzimajući u obzir važnost tih zemalja na kontinentu i njihov globalni utjecaj.
No, želja za boljim odnosima između Kine i Europe ne dolazi od niotkud.
U provm redu izvire iz potrebe za suočavanjem sa zajedničkim izazovima na globalnoj razini. U ovom dobu velikih promjena, odnosi Kine i Europe ne samo da se tiču interesa naroda s obje strane, već također imaju dubinski utjecaj na globalnu politiku i gospodarstvo.
Dr. Henry Kissinger je jednom rekao "Svaka generacija će biti suđena po najvećim i najznačajnijim pitanjima koja se tiču stanja čovječanstva s kojima se sučila."
Čineći 10% kopnene mase, četvrt čovječanstva i trećinu BDP-a svijeta, Europa i Kina trebaju udružiti snage kako bi promicale otvoreno gospodarstvo, te pridržavajući se autoriteta i učinkovitosti multilaterizma odbacili prijetnju protekcionizma.
Potreba jedne za drugom također proizlazi iz prirode suradnje između Kine i Europe koja je na obostranu korist, što se protivi prenapuhanim pričama nekih medija o kineskim investicijama u Europi.
Kineske investicije u Europi, koje su još uvijek manje od eurospkih investicija u Kini, su pomogle u oživljavanju gospodarstva kontinenta. Uzmimo suradnju Kine i zemalja Srednje i Istočne Europe kao primjer: Rumunjska, Latvija, Poljska i Češka Republika -- četiri zemlje Srednje i Istočne Europe koje su uzele lavovski dio kineskih investicija u regiju -- su svjedočile snažnom gospodarskom oporavku.
U razvijenijim zemljama članicama Europske unije, kineske investicije su također stvarale radna mjesta i oživljavale bankrotirane tvrtke. Kupnja Volva od kineskog proizvođača automobila Geelya dovoljno govori. U protekle tri godine, globalna prodaja Volva je zabilježila značajan rast, a Kina postaje njegovo najveće tržište.
U 2016., prodaja Volvo automobila je skočila za više od 10% na godišnjoj razini na 90 930, dok je u 2010. u Kini prodano samo 22 000 Volvo automobila. Kineska investicija je bila temelj za oživljavanje slavne marke Volvo.
Osim toga, godišnja trgovina Kine i Europske unije iznosi gotovo 600 milijardi američkih dolara, ili milijun dolara svake minute. Trgovinski sporovi čine samo jedan mali dio toga.
Zbog toga, dvije strane moraju gledati šire od razlika u pojednim pitanjima i sagledati širu sliku.
Na putu ostvarenja gospodarskog oporavka, važno je za Europu, naročito za stari dio, da razmišljaju široko, jer su odnosi Kine i Europe širi i dublji nego što su ikada mislili.
Kako je kineski predsjednik Xi jednom rekao "kako bi pomakli naše veze prema naprijed, Kina treba znati više o Europi, a Europa treba znati više o Kini." Nema sumnje kako posjeti francuskih, britanskih i nizozemskih čelnika služe toj svrsi.
