Godišnje "dva zasjedanja" u Kini ove godine su privukle još veću pozornost međunarodnih medija. Navodno je više od tisuću novinara iz cijelog svijeta pokazalo interes da saznaju sljedeći potez Kine. No bez obzira na to koliko novinara došlo, uglavnom su donosili ista pitanja: "Hoće li kinesko gospodarstvo doživjeti kolaps na kraju?" "Kad će Kina promijeniti politički sustav?" "Kako riješiti problem Južnog kineskog mora?" i mnogi drugi. Premijer Li Keqiang odgovorio je prvo pitanje korespondenta Reutersa vezano za kompleksan problem: "Što se dogodilo kineskom financijskom tržištu?"
Kina je desetljećima kritizirana zbog svog gospodarskog rasta. Zapadni mediji smatraju da je teško spuštanje gospodarstva u samom središtu i spremno na napad. Mnoge godine koriste smanjenje brzine rasta kao metak ne znajući da čak i 6.5 posto rasta BDP-a je još bolje od postignuća mnogih razvijenih zemalja. Sad su našli novu metu koja je financijsko tržište.
"The Telegraph" je prošle godine predvidio da će kineska gospodarska i financijska kriza biti gora od Velike depresije 1920-tih, rekli su "zaboravite Grčku, Kina je novi nesretnik". "Huffington Post" je kritizirao Kinu da je falsificirala ekonomske podatke ili protumačila te brojke vlastitim riječima. Zapadne zemlje poput Sjedinjenih Država još uvijek smatraju da investicijske banke trebaju biti glavni financijski sustav temeljen na tržištu. No ignorirali su to da inovativni financijski sustav također donosi ogromnu nestabilnost. Nakon napuštanja realnog gospodarstva, financijski mjehur povećao je rizike i na kraju doveo do svjetske gospodarske krize.
Odnos premijera Lija prema financijskom razvoju je jasan: "Primarni zadatak financija je poduprijeti razvoj realnog gospodarstva. Ako realno gospodarstvo stane, dolaze veći financijski rizici." Guverner središnje banke Zhou Xiaochuan je tijekom svoje tiskovne konferencije za vrijeme "dvije sjednice" također nekoliko puta naglasio da Kina podupire razvoj internet bankarstva, no treba pojasniti granici i održati korak s regulativama i vladavinom prava kako bi promicao njegov zdravi rast. Sprečavanje sistemskih rizika, optimizacija alokacije financijskih resursa, davanje prostora njegovim prednostima u malim industrijama su glavne točke kineskih financijskih potreba.
Kineska burza doživjela je katastrofalni kolaps 2015. Bez obzira bili žrtve institucionalni ili individualni ulagači, kredibilitet vlade i tečaj RMB su vrlo poljuljani. S jedne strane, prebrza promjena politika pokazala je vladin manjak iskustva i korisnih metoda. S druge strane, Kina polako sazrijeva, platila je školarinu sa stvarnim novcem. Bilo je jako bolno, no rana će zacijeliti. Kineski financijski sustav počeo je od nule i ima još dug put pred sobom do uspjeha, kao i svaka druga zemlja.
"Dvije sjednice" polile su hladnom vodom te ilegalne P2P tvrtke, no nisu zatvorile vrata, također su odobrile potporu financijskoj industriji. Vlada potiče inovaciju u svim sektorima, uključujući financijsko tržište. Kako ga razviti oprezno i odgovorno te izbjeći sistematske rizike su stvarni izazovi budućem financijskom razvoju Kine.
