PEKING, 29. veljače (Xinhua) -- Kina i druga svjetska gospodarstva zajedno dijele dobro i loše u usporavanju svjetskog gospodarstva i nerazumno je svu krivnju svaliti samo na drugo gospodarstvo svijeta.
S približavanjem godišnje sjednice kineskog vrhovnog zakonodavnog i savjetničkog tijela, kinesko gospodarstvo i takozvani efekt prelijevanja zbog njegovog usporavanja ponovno su postali vruća tema.
Zapravo manjak optimizma u svjetskom gospodarstvu dolazi zajedno s kompliciranim procesom - dubokim gospodarskim restrukturiranjem SAD-a i zemalja Europe, kontinuiranim smanjenjem financijske poluge, slabom potražnjom i rebalansom svjetskog gospodarstva.
U mnogim područjima Kina nije izvoznik gospodarske krize, nego ju upija i podnosi brojne pritiske. Suočavajući se s krizom koja potječe od zapadnih naroda, Kina i ostala gospodarstva, koja zajedno stoje u istom svjetskom lancu vrijednosti, trebali bi se zajedno suočiti s testom transformacije.
Statistike mogu dokazati da svjetsko gospodarstvo ne usporava Kina, čiji doprinos njemu sada čini do 30 posto. Unatoč usporavanju uvoza, količina uvezenih rasutih artikala u Kinu se ne smanjuje. Osim toga, kineski turisti još uvijek su velika potrošačka skupina, budući da su, prema procjeni konzultantske tvrtke za luksuzno tržište Fortune Character, prošle godine u inozemstvu potrošili 1.2 trilijuna yuana. U svjetskom lancu vrijednosti Kina se transformira iz velikog uvoznika rasutih artikala u ključnog igrača potrošačkih dobra i usluga.
Prema mišljenju Georga Magnusa, istraživača u Centru za Kinu pri Sveučilištu Oxford i višeg savjetnika United Bank of Switzerland, zbog čimbenika, kao što su ogromna količina kineskog gospodarstva i njene strukturalne reforme, zemlja izvozi svjetskom gospodarstvu "novu dividendu".
Izjavio je da, unatoč usporavanju gospodarskog rasta, ova zemlja neće uzrokovati nevolje drugim gospodarstvima.
U vrijeme gospodarske globalizacije i regionalne integracije Kina i svjetsko gospodarstvo odavno su formirali su zajednicu zajedničke sudbine. U tom kontekstu sve zemlje trebaju surađivati i osmisliti nove mjere reforme kako bi prebrodili poteškoće, a ne uperivati prst jedno u drugoga.
Ustvari, kinesko gospodarstvo ni na koji način nije patetično kao što su neki opisivali. Prošle godine je potrošnja doprinjela 66.4 posto BDP-a zemlje, čime je postavljen novi rekord od 2001. Tercijarni sektor činio je 50.5 posto kineskog BDP-a, 10 posto više od proizvodnog sektora. Uzevši u obzir 0.4 posto pada u stopi rasta, Kina je u 2015. uspjela stvoriti 11 milijuna radnih mjesta, 300 000 više nego prethodne godine.
Potaknuta kontinuiranom strukturalnom reformom u opskrbi, Kina je, unatoč usporavanju, svjedočila poboljšanju svoje gospodarske strukture, kao i rastu novih industrija te nestajanju starih i zastarijelih industrija, što je dovelo do povećanja u stvaranju radnih mjesta.
Navodni znakovi naglog pada gospodarskog gospodarstva su zapravo snažan dokaz gospodarske transformacije koju Kina pokreće, rekao je John Edwards, suradnik Instituta za međunarodnu politiku Lowy sa sjedištem u Sydneyu.
Za svjetske ulagače Kina će u bliskoj budućnosti biti puna prilika.
