Prema posljednjim izvješćima čini se kako su šangajske nadležne službe izgradile na stotine kilometara zaštitnih zidova uz svoju morsku obalu kao mjere opreza protiv potencijalnih poplava uzrokovanih povećanjem razine morske površine uslijed povećanja temperatura na globalnoj razini.

Zhang Zhenyu, glasnogovornik šangajskog Informativnog centra za rizike od poplava, istaknuo je kako spomenuti zidovi virtualno štite polovicu grada.

''Ovo su svi morski zidovi koje smo podignuli, uključujući onaj od zaljeva Hangzhou do granice s pokrajinom Jiangsu, uključujući i otoke Chongming, Hengsha i Changxing. Da, i ta tri otoka imaju morske zidove.''

Ti zidovi protežu se duž preko 520km obale oko Šangaja te bi oni donekle mogli smanjiti prijetnju od podizanja morske razine.

Mnogi stručnjaci predviđaju kako se Šangaj suočava s ozbiljnom prijetnjom u obliku poplava s obzirom da je količina padalina u tom gradu 20% viša od globalnog prosjeka. Zbog toga se do 2050. očekuje porast razine morske površine između 20 do 60cm.

Osim povećanja razina morske površine zbog otapanja ledenjaka, povećanje temperatura bi također moglo uzrokovati i mnogo ekstremnije vremenske uvjete poput tajfuna i obilnih kiša.

Zhang Zhenyu je istaknuo kako je se sam Šangaj nalazi na putu dva do tri tajfuna godišnje te da bi učinci mogli biti mnogo ozbiljniji ako se obilne kišne oluje pojave u isto vrijeme s proljetnim plimama i poplavom jezera Tai. No unatoč tome on je izrazio nadu da se taj trend ipak može kontrolirati.

''Razina morske površine raste, no iako je taj trend posljednjih godina u porastu i dalje je u razinama koje se mogu kontrolirati. Kontrolne mjere koje poduzimamo trebale bi biti primjenjive u idućih 20 do 50, čak 100 godina povećanja razina morske površine.''

Osim obalne zaštite Šangaj koristi i niz ostalih metoda protiv riječnih poplava poput podizanja i spuštanja mehaničkih vrata jednom dnevno kako bi se regulirale razine izvora Suzhou koji se ulijeva u rijeku Huangpu koja protječe centrom tog grada.

No osim podizanja razina morske površine Šangaj mora razmišljati i o činjenici da postepeno - tone. Naime taj je kineski grad prosječno tonuo 8mm godišnje od sredine 70-ih godina prošlog stoljeća, no taj je trend usporio na 1 do 3mm godišnje.

Shen Shuilong, profesor na šangajskom Sveučilištu Jiaotong, objasnio je kako je ovaj problem sada stavljen pod kontrolu zahvaljujući dijelom vladinim nastojanjima koja zahtijevaju stroge mjere u fazama planiranja.

''Razvoj je neizbježan, no slijeganje tla trebalo bi se moći kontrolirati ako postoji plan za zaštitu tla i okoliša prilikom faza planiranja i projektiranja.''

Uredila: Franka