"Jedan pojas, jedan put" inicijativa je koja se odnosi na gospodarski pojas Puta svile, a koju je Kina predložila međunarodnoj zajednici i koja je istovremeno izazvala širok interes. Zemlje srednje i istočne Europe nalaze se na važnom području uz navedeni pojas. Od ukupno 65 zemalja povezanih ovom inicijativom, jedna četvrtina je na području srednjoistočne Europe, a ono, pak, igra važnu ulogu u upravljanju "Jednog pojasa, jednog puta".
Za razliku od prilično razvijenih zapadnoeuropskih zemalja, zemlje srednje i istočne Europe još uvijek posjeduju dosta potencijala za razvoj te postoji velika komplementarnost u suradnji s Kinom.
Liu Zuokui, akademik i izvanredni profesor Instituta za europske studije pri Kineskoj akademiji za društvene znanosti, posjetio je 16 zemalja srednje i istočne Europe te započeo s kolumnom na stranici china.com.cn. U svojoj kolumni osvrće se na prilike i izazove inicijative "Jednog pojasa, jednog puta" u srednjoj i istočnoj Europi. [Kineski stručnjak: Hrvatska želi svoj dio kolača "Jednog pojasa, jednog puta"]
Autor: Liu Zuokui, voditelj Odjela za srednju i istočnu Europu Instituta za europske studije pri Kineskoj akademiji za društvene znanosti
Koliko je privlačan Dubrovnik?
Dubrovnik je grad na najjužnijem dijelu hrvatske obale. Ime grada je slavenskog porijekla, a nosi značenje šume duba, malog hrasta. Grad, čija izgradnja potječe od sredine 7. stoljeća, naširoko je poznat po bogatoj povijesti i kulturi. Dubrovački Stari grad jedan je od najbolje sačuvanih srednjovjekovnih gradova u Europi, a bogata umjetnička i kulturna baština donijela je gradu nadimke "slavenska Atena" i "gradski muzej". Danas, ovo diljem svijeta poznato turističko odredište, drži titulu "bisera Jadranskog mora".
Ove godine, od 9. do 11. srpnja, hrvatsko Ministarstvo vanjskih i europskih poslova održalo je Croatia Forum 2015. upravo u Dubrovniku, a ja sam bio pozvan kao kineski predstavnik. Glavna tema konferencije bila je "Nova politika razvoja – prema partnerstvu i zajedničkoj viziji", za koju slobodno možemo reći da je jedna ogromna tema. Forumu su prisustvovali ministri vanjskih poslova raznih zemalja, kao i globalni suradnici (uključujući predstavnike iz razvijenih zemalja, zemalja u usponu, zemalja u razvoju, kao i nezavisnih predstavnika i akademika). Sudionici su, s aspekta 2030. godine i plana globalnog razvoja koji se neprekidno mijenja, istraživali načine jačanja podudarnosti između diplomatskih politika i onih razvojnih.
U Dubrovnik sam stigao iz Varšave dan prije početka konferencije koja se održavala u hotelu Palace, gdje sam i odsjeo. Fotografirao sam plažu iza hotela i podijelio fotografije na Wechatu, a prijatelji su odmah izrazili svoju zavist i ljubomoru, iz čega je očito koliko je ovaj grad privlačan i čaroban.
Nešto kasnije stigli su dužnosnici na ministarskoj razini iz zemalja srednje, jugoistočne, južne i sjeverne Europe, kao i nekih zapadnoeuropskih zemalja te ministri ili dužnosnici iste razine iz SAD-a, NATO-a i EU-a. Došli su čak i neki predstavnici na razini zamjenika ministra iz azijskih i afričkih zemalja. Kako je moguće da jedna tako mala zemlja kao što je Hrvatska ima moć pozvati toliko važnih osoba? Jedna od šala bila je kako je s jedne strane tema konferencije zaista važna, a s druge strane, Dubrovnik je previše čaroban pa su ga ovi uvaženi gosti htjeli posjetiti! A, grad ih nije nimalo razočarao. Posebna večera uz svijeće, veselo otvaranje Ljetnog festivala, ugodne šetnje na plaži... Sve to skupa ostavilo je lijep dojam na sudionike konferencije.
Međutim, ono što je puno privlačnije od Dubrovnika je sadržaj razgovora na konferenciji.
Pitanja od glavnog interesa na konferenciji
Croatia Forum održava se već nekoliko godina i jedan je od međunarodnih foruma s najvećim utjecajem u jugoistočnoj Europi. Neću se konkretno držati sadržaja konferencije, već ću pisati o svom osjećaju kao sudionik i popratiti nekoliko pitanja od glavnog interesa.
Prije svega, iz govora sudionika bile su vidljive razlike u načinima i karakteristikama razvojne pomoći od jedne zemlje do druge. Politika za razvojnu pomoć velikih zemalja razlikuje se od one malih zemalja. Stoga se na konferenciji istaknula potreba za jačanjem koordinacije između svih zemalja, velikih i malih pomoćnika. U duhu postignutog načela, razvojna pomoć trebala bi imati za cilj rješavanje problema sigurnosti i mira te je vrlo važno održati učinkovitost i transparentnost u pruženoj pomoći. Međutim, sudionici nisu dali konkretne savjete i principe upravljanja za koordiniranje razvojne pomoći među različitim zemljama. A, upravo rješavanje ovog problema daleko je od jednostavnog, kao što se priča.
Drugo, konferencija je bila fokusirana na jugoistočnu Europu, ili čak južnu, stoga je konferencija bila prilično lokalnog karaktera. Stavovi sudionika o razvojnoj pomoći i moduli iz zemalja jugoistočne Europe ne predstavljaju cijeli svijet. Oni su slika zabrinutosti ove regije, osobito kad je riječ o pitanjima sigurnosti i stabilnosti.
Treće, trebamo se usredotočiti na dvije važne točke. Prvo, Grčka, iako njenog predstavnika nije bilo na konferenciji, bez sumnje je zemlja u fokusu prisutnih, a brojni sudionici postavljali su pitanja o rješavanju grčke krize. Na ovo pitanje izrazito je teško postići jednoglasnost u Europi. Talijanski ministar vanjskih poslova istaknuo je kako zemlje Europske unije ne smiju gledati trenutačnu grčku krizu s aspekta financija i proračuna, već prije svega treba se osvrnuti na geografsku politiku. To nije samo kriza u Grčkoj kao jednoj zemlji, već je to jednako i kriza Sredozemnog mora i Europe. Europa se ne može zadovoljiti "površnim ujedinjenjem", ona treba zajedničko preuzimanje odgovornosti. Grčka je važna zemlja u geografskoj politici, stoga se ne može tek tako izbrisati iz interesne zajednice Europe.
Druga točka je rješavanje imigracijskog pitanja u Mađarskoj. Bez obzira na konferenciju, Péter Szijjártó, mađarski ministar vanjskih poslova u centru je pozornosti medija. Ovu konferenciju Szijjártó je iskoristio kako bi obranio svoju politiku u ovom pitanju. Smatrajući kako je Mađarska kao zemlja EU-a na najvećem udaru izbjeglica s Bliskog istoka i sjevera Afrike, zemlja je morala provesti plan rješenja po kojem su se na mađarskosrpskim granicama izgradile barijere koje sprečavaju ulazak imigranata i izbjeglica u Mađarsku.
Nadalje, iako Rusija nije poslala svog predstavnika na konferenciju niti se ijedan dio konferencije dotaknuo Rusije, ona je ipak važan interesent. Po pitanju energetske sigurnosti EU-a, bez obzira o kojem se službeniku EU-a radilo, onom zemlje članice ili kandidata, svi su istaknuli diversifikaciju u opskrbi energijom. U skladu s tim, sudionici su se mahom složili da bi srednjoistočna Europa trebala igrati aktivnu ulogu u izgradnji drugog kanala opskrbe energijom kako bi se spriječila jednosmjerna ovisnost o jednom kanalu. Isto tako, neke od zemalja srednje i istočne Europe, s naglaskom na Albaniju, istaknule su kako SAD i EU trebaju pojačati suradnju na svim područjima jer bi se time spriječilo da neka treća strana uđe u regiju srednje i istočne Europe te brzo nađe svoj položaj.
Veličina malog grada
Konferencija u Dubrovniku na mene je ostavila dubok dojam. Vidio sam kako i mali grad može uspješno obaviti veliki posao, a uz to sam dobio i bolju ideju o učinkovitoj gradskoj diplomaciji i diplomaciji s malih zemljama.
Prvo, srednja i istočna Europa važno je područje kineske inicijative "Jedan pojas, jedan put" u Europi i trebamo ga više cijeniti.
S aspekta praktičnosti konferencije, sudionici su došli s visokih razina različitih zemalja i donijeli široku reprezentativnost raznolikih stavova. Očito je kako razvoj srednje i istočne Europe privlači pozornost široke međunarodne zajednice, jer su upravo važni predstavnici i visoki dužnosnici raznih zemalja i međunarodnih organizacija prisustvovali konferenciji i iznijeli svoje stavove. Uz to, srednja i istočna Europa važna je za inicijativu "Jedan pojas, jedan put", stoga trebamo pojačati razumijevanje s ovim područjem kako bi svijet općenito bolje razumio Kinu.
Drugo, SAD i EU udomaćili su se u srednjoj i istočnoj Europi. Iako ovo nije homogenizirano područje, put razvoja i preferencija daju se i ovise više o SAD-u i EU-u. Upravo zbog toga EU i SAD imaju više kontrole na tom području. S druge strane, među zemljama srednje i istočne Europe postoji prilično mnogo kontradikcija, zahtjevi su komplicirani, kontrola EU-a i SAD-a ipak nije apsolutna jer ih slijepo ne slušaju sve zemlje. Čak ni sile poput EU-a i SAD-a nisu u stanju ispuniti sve njihove zahtjeve. Zato Kina ima puno prostora za suradnju i uzajamnu korist sa zemaljama srednje i istočne Europe.
Treće, svjetske velesile usredotočene su na energetsku sigurnost, a Kina neometanu trgovinu. Ako pogledamo konkretnu vrijednost područja srednje i istočne Europe, uvidjet ćemo upravo navedeno, stoga ne postoji prava kontradikcija između ovih strana već se otvara prostor za uzajamnu korist i produbljivanje suradnje. Čak bi se u nekim pitanjima mogao pronaći zajednički interes svih strana, što bi mogao biti novi primjer kinesko-američko-europske suradnje s trećom stranom.
Na kraju, trebamo cijeniti diplomatsko iskustvo malih zemalja i velike zalogaje malih gradova. Imamo dobro iskustvo kada male zemlje uz pomoć povezanih platformi postavljaju program i uspješno pronose svoj glas. Ako za primjer uzmemo ovu konferenciju, mala zemlja kao što je Hrvatska, uz pomoć dobrih uvjeta u Dubrovniku, uspješno je odradila regionalnu diplomaciju. Hrvatski političari osmislili su dobar konferencijski program te time pojačali pozornost i ulaganje međunarodne zajednice u njihovu zemlju i regiju. Hrvatska je pravi primjer zemlje koja je iskoristila ovakvu priliku. S jedne je strane vrlo dobro propagirala svoju politiku za razvojnu pomoć, a s druge strane uspjela je globalna pitanja međunarodne zajednice, kao što su energetika, klima i ekosredina, usredotočiti na srednju i istočnu Europu te dati niz mjera za rješenja. Dakle, trebamo visoko cijeniti utjecaj malih zemalja.
Uredile: Nika i Tereza
