Kineski stručnjak: Hrvatska želi svoj dio kolača "Jednog pojasa, jednog puta"
 
 
RSS O cri O redakciji Kontakt
 
Kineski stručnjak: Hrvatska želi svoj dio kolača "Jednog pojasa, jednog puta"
2015-08-04 17:34:05 criGong Ling

"Jedan pojas, jedan put" inicijativa je koja se odnosi na gospodarski pojas Puta svile, a koju je Kina predložila međunarodnoj zajednici i koja je istovremeno izazvala širok interes. Zemlje srednje i istočne Europe nalaze se na važnom području uz navedeni pojas. Od ukupno 65 zemlja povezanih ovom inicijativom, jedna četvrtina je na području srednjoistočne Europe, a ono, pak, igra važnu ulogu u upravljanju "Jednog pojasa, jednog puta".

Za razliku od prilično razvijenih zapadnoeuropskih zemalja, zemlje srednje i istočne Europe još uvijek posjeduju dosta potencijala za razvoj te postoji velika komplementarnost u suradnji s Kinom.

Liu Zuokui, akademik i izvanredni profesor Instituta za europske studije pri Kineskoj akademiji za društvene znanosti, posjetio je 16 zemalja srednje i istočne Europe te započeo s kolumnom na stranici china.com.cn. U svojoj kolumni osvrće se na prilike i izazove inicijative "Jednog pojasa, jednog puta" u srednjoj i istočnoj Europi.

Autor: Liu Zuokui, voditelj Odjela za srednju i istočnu Europu Instituta za europske studije pri Kineskoj akademiji za društvene znanosti

Najljepša mediteranska zemlja

Ako želite razgledati najljepši dio Mediterana, posjetite Hrvatsku, jer je ona "biser Mediterana".

Kad sam prvi put došao u Hrvatsku, najviše me se dojmila ljepota ove zemlje. Svaka ulica, svaki kutak su kao umjetničko djelo. Hrvatski narod ne samo što je ponosan na ljepote svoje zemlje, već i dobro zarađuje od toga - turizam je jako razvijen. Istovremeno, preveliko oslanjanje na turizam donijelo je nedostatak realne industrije u zemlji, jer nema prave okoline za razvoj. Gospodarski razvoj prvenstveno se oslanja na nekoliko vodećih industrija, kao što su brodogradnja te farmaceutska i drvo-prerađivačka industrija. Ono prvo što sam osjetio bile su visoke cijene, osobito u usporedbi s Poljskom.

Imao sam prilike razgovarati s nekoliko hrvatskih taksista čije su se riječi poklopile s onim uočenim - zemlji nedostaje industrija koja promiče gospodarstvo. Uz to, posljednjih godina gospodarski razvoj suočava se s lošim perspektivama, bori se s dosljednom recesijom, visokom stopom nezaposlenosti, neprekidnim promjenama u vladi, no problem se ne riješava. Nedostatak kvalitetne realne industrije i krhkost turističke utječu na vanjske elemente, stoga je vrlo teško naći dobar put za izlaz iz krize.

S druge strane, Hrvatska je očekivala kako će joj ulazak u EU donijeti rješenje problema, no EU prate također razne krize. Sve skupa ne donosi neku dobru perspektivu hrvatskom gospodarstvu.

Unatoč svemu navedenom, Hrvatska je ponosna zbog ulaska u EU. Često se može čuti kako je Hrvatska "naj" u Europskoj uniji. Tako je na primjer, zamjenica predsjednika Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić 9. srpnja na Croatia Forumu 2015. navela kako je Hrvatska zemlja u kojoj je zabilježena najveća stopa rasta između pomoći za razvoj i BDP-a unutar EU-a. A, građani stalno naglašavaju kako su najljepša zemlja u EU-u, prva zapadna balkanska zemlja u EU-u i slično.

U ovom trenutku Hrvatska je svu svoju pažnju usmjerila na EU i nema velikog interesa za zemlje izvan EU-a. Od 2012. godine, kada je Kina predložila niz praktičnih mjera za promociju suradnje između Kine i zemalja srednje i istočne Europe, Hrvatska je vrlo sporo pokazivala interes. A, proširenjem inicijative "Jedan pojas, jedan put" na europsko tlo, i Hrvatska želi svoj dio kolača za rješavanje poteškoća u gospodarskom razvoju.

Hrvatska očekuje kineske turiste

Što Hrvati znaju o „Jednom pojasu, jednom putu"? Iz postavljenog pitanja u Hrvatskoj, očito je kako veoma mali broj ljudi prati ovu inicijativu, bez obzira na to radi li se o običnim građanima ili društevnoj eliti. Naravno, ne možemo očekivati da o tome znaju taksisti, no stručnjacima i akademicima prva reakcija je bila "bave li se ovim projektom i Europljani i Turci?". Ili se naveliko iznenadiš kad vidiš da su neki čelnici čuli za to, ali bez sumnje smatraju kako se radi o projektu infrastrukture pa počinju nabrajati infrastrukturu potrebnu Hrvatskoj.

Dio akademika smatra kako postoji veliki prostor za razvoj suradnje u području infrastrukture između Kine i Europe, a Hrvatska želi u okvirima kinesko-europske suradnje aktivno tražiti investicije iz Kine za svoje infrastrukturne projekte te doprinijeti međusobnom povezivanju i spajanju infrastrukture cijele Europe. Naravno, Hrvatska također očekuje dodatne investicije kineskih poduzeća. Budući da posjeduje veliko turističko tržište, s Kinom može ostvariti suradnju u različitim turističkim infrastrukturnim projektima.

U Hrvatsku dolaze brojni turisti iz Azije, uglavnom Japana i Južne Koreje, ali se čini kako kineski turisti ne poznaju dobro Hrvatsku i teško se vide tamo. Stoga, hrvatske državne institucije žele u okviru mehanizma 16+1 aktivno promovirati turističke proizvode te se, u skladu s tim, nadaju većem broju kineskih turista u Hrvatskoj koji bi doživjeli ljepotu i entuzijazam ove zemlje i njenog naroda.

Hrvatska puna očekivanja u sklopu kopnene i pomorske ekspresne linije između Kine i Europe(China-Europe Land-Sea Express Route, engl.)

Nizom usvojenih praktičnih mjera za suradnju između Kine i zemalja srednje i istočne Europe, Hrvatska je izrazila očekivanja za svoje dio kolača, odnosno investicija iz Kine. No, ako jedna zemlja želi kredit Kineske banke za razvoj, trebala bi pružiti suverenu garanciju koju većina zemalja članica EU-a iz srednje i istočne Europe ne može, jer vrlo lako razina duga može porasti na više od tri posto što EU ne dozvoljava. S druge strane, zemljama istočne i srednje Europe hitno trebaju investicije iz Kine. Kad je kineski kredit u pitanju, ipak postoji mogućnost ispunjavanja zahtjeva svih uključenih strana, odnosno EU-a, Kine i zemalja srednje i istočne Europe. No, za to je potrebno nalaženje rješenja putem razgovora.

Isto tako, upravljačka sposobnost Hrvatske vrlo je slaba, očito ne može konkurirati Poljskoj, Rumunjskoj, Mađarskoj, kao i drugim većim zemljama srednje i istočne Europe u dobivanju strukturne novčane podrške EU-a. Sve zemlje pokušavaju objasniti važnost infrastrukture te istaknuti kako su ispunile osnovne uvjete za primanje sredstava iz zaklade EU-a za razvoj strukture. No, isto tako vidljivo je kako su neke zemlje poduzele fleksibilnije mjere i dobile više sredstava.

Posljednjih godina suradnja između pomorskih luka Kine i onih zemalja srednje i istočne Europe snažno se razvijala te su postignuti prilično dobri rezultati. U isto vrijeme, Hrvatska, kao dio srednjoistočne Europe, osjeća sve veći pritisak ove suradnje te se nada investicijama kineskih tvrtki za izgradnju željeznica i korištenju hrvatskih pomorskih luka za prijevoz robe.

Međutim, Kina je već ušla u Grčku po tom pitanju i postigla snažan rast u obimu robe iz grčkih luka na europsko tržište. U ovom trenutku Kina razvija čak tri doka u grčkoj luci Pireus. Očigledno je kako je Hrvatska puno zaostala. Jedan hrvatski dužnosnik objasnio mi je kako bi prijevozna cijena bila puno niža ako bi kinesko-europska kopnena i pomorska ekspresna linija za luku uzela Rijeku. No, China COSCO, kineska grupacija za prekomorski prijevoz, trenutno uzima u obzir samo Grčku i ne razmišlja o promjeni svoje luke na hrvatsku obalu.

Isto tako, u ovom trenutku tri su europske pomorske luke konkurenti za kineske teretne brodove. To su Koper u Sloveniji, Rijeka u Hrvatskoj i Trst u Italiji.

Općenito govoreći, grčke luke su u potpunosti iskorištene, a time je željeznica Kina-Mađarska-Srbija također dobila priliku za promociju. Grčki dužnosnici nedavno su prisustvovali sastanku s načelnicima iz Kine i zemalja srednje i istočne Europe, a glavni zadatak bio je potpisivanje sporazuma o kanalima robnog prijevoza. Željeznica Rijeka-Zagreb čeka na svoj trenutak slave, no teško će dobiti kinesku investiciju, iako Hrvatska uistinu želi da Kinezi vide potencijal njenih pomorskih luka.

U svrhu što boljeg iskorištavanja mehanizma suradnje 16+1, Hrvatska je već pokrenula projekte trgovinskog izvoza i turizma. Među njima je i jedna velika hrvatska prehrambena tvrtka koja planira svoje predstavništvo u Pekingu kako bi promovirala specijalitete iz Hrvatske. Osim toga, Hrvatska se nada kako bi u okviru mehanizma 16+1 te uz pomoć Instituta za turističku promociju i koordinacijskog centra Saveza turističkih agencija, mogla ubrzati ulazak hrvatskih turističkih resursa u Kinu. Sve u svemu, Hrvatska ima dobru perspektivu za suradnju s Kinom u godinama što slijede.

Izvor: China.com.cn

Uredile: Nika i Tereza

© China Radio International.CRI. All Rights Reserved.
16A Shijingshan Road, Beijing, China