Zemlje se žure pridružiti Azijskoj infrastrukturnoj investicijskoj banci (AIIB), osnovanoj na inicijativu Kine, što dokazuje njezinu privlačnost te ukazuje kako će imati svijetlu budućnost, s obzirom na to da će sudjelovanje različitih zemalja značiti ujedinjavanje mudrosti.

Francuska, Njemačka i Italija pridružit će se Velikoj Britaniji kao potencijalne članice osnivači Azijske infrastrukturne investicijske banke (AIIB) te time osigurati visoki standard upravljanja, navodi Europski parlament sredinom ožujka.

"Pridruživanje vodećih europskih nacija u osnivanju AIIB-a signalizira rastući simbiozni odnos između Europe i Azije," rekla je britanska političarka Kay Swinburne, glasnogovornica gospodarskog odjela Europskih konzervativaca i reformista (ECR), treće velike grupe Europskog parlamenta.

Dakle, koji su glavni ciljevi i značaj AIIB-a i zašto ju je toliko zemalja prigrlilo nedugo nakon njezinog uspostavljanja?

Pozadina osnivanja AIIB-a

Statistike Azijske banke za razvoj (ADB) pokazuju kako će između 2010. i 2020. U azijsko-pacifičkoj regiji za poboljšanje infrastrukture biti potrebno oko osam trilijuna dolara. Međutim, ADB je u mogućnosti za to pružiti samo oko 10 milijardi dolara godišnje .

U ovakvim okolnostima, kineski predsjednik Xi Jinping dao je inicijativu za osnivanjem banke za poboljšanje zaostale infrastrukture u azijskim gospodarstvima u nastajanju. Dana 24. listopada 2014., 21 zemlja, uključujući Kinu, Indiju i Singapur, potpisale su Memorandum o razumijevanju (MoU) u Pekingu za izgradnju Azijske infrastrukturne investicijske banke.

Osnivanje AIIB-a, uz očekivani početni kapitala od 50 milijardi dolara, će igrati zamjensku ulogu za ADB i druge multilateralne financijske institucije, uključujući i Svjetsku banku.

Kinesko bogato iskustvo u razvoju infrastrukture će donijeti korist novoj banci te će pomoći gospodarskom rastu zemalja kroz poboljšanje njihove infrastrukture.

Osim toga, europske zemlje poput Francuske i Njemačke koje se mogu pohvaliti naprednom infrastrukturom, su sigurne da je riječ o velikom doprinosu u tom području.

Idući logični korak za Kinu je udruživanje napora sa zemaljama osnivačima AIIB-a kako bi pomogli rastu azijskog gospodarstva, donoseći korist svijetu u cjelini.

Razvijene europske zemlje, posebice one koje su već prikupile bogato menadžersko iskustvo u multinacionalnim organizacijama, mogu igrati veliku ulogu u osiguravanju dobrog upravljanja AIIB-a.

Očekuje se da će se AIIB formalno uspostaviti do kraja 2015. godine.

Značaj i zadaci osnivanja AIIB-a

Azijska infrastrukturna investicijska banka neće samo učvrstiti izgradnju infrastrukture, što je pogon gospodarskog razvoja, nego će i povećati učinkovitost korištenja kapitala u Aziji, kao i razinu azijskog dohotka u cijeloj regiji. Infrastrukturno ulaganje je temelj za gospodarski razvoj. Ono ima veliki potencijal s raznim poslovnim ulaganjima i snažnu snagu za poticanje rasta.

Jedan od glavnih ciljeva osnivanja AIIB-a je kako promijeniti visoke uštede u Aziji u veliko ulaganje.

S jedne strane, osnivanje AIIB bi i dalje promicalo reformu Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Svjetske banke (WB), a s druge strane, AIIB je i dopuna trenutne ADB-ove funkcije kao pružatelja međunarodne investicijske i financijske pomoći u azijsko-pacifičkoj regiji.

Osnivanje AIIB-a će popuniti postojeći ogromni jaz za ulaganje u infrastrukturu u azijskim zemljama u razvoju, smanjujući odljev sredstava iz Azije, a ulaganjem će ubrizgati vitalnost i rast u Aziji.

Još jedna o prednosti AIIB-a će biti i institucionalno jamstvo internacionalizacije kineske valute RMB-a.

Glavni razlog zašto je Kina iznijela inicijativu za osnivanje jedne razvojne institucije, s namjerom izgradnje infrastrukture za Aziju, je dosadašnje stanje izgradnje infrastrukture u azijskim zemljama. Zemlje poput Kine, Japana, Južne Koreje, dobile su prilike za brzi razvoj kroz veliko poboljšanje infrastrukture. Međutim, kada se uzme u obzir dosadašnje stanje azijskih zemalja poput Indije, Indonezije itd., možemo vidjeti da postoji ozbiljno zaostajanje u infrastrukturi, što je postalo velika prepreke za gospodarski razvoj i poboljšanje životnog standarda stanovnika. Ako AIIB tim zemljama može pružiti više odgovarajuće financijske potpore, infrastruktura u tim zemljama će uskoro biti poboljšana.

Tijela AIIB-a

Nakon pokretanja s radom, AIIB će biti međuvladina, regionalna i multilateralna azijska razvojna institucija, koja će u skladu s načelima i načinom multilateralnih razvojnih banka naglašeno podupirati izgradnju infrastrukture u Aziji.

Upravljačka struktura AIIB-a uključuje tri sloja: glavno vijeće, izvršni odbor i upravljačko vijeće. Glavno vijeće je najviše tijelo banke. Ono može u skladu s propisima izvršnom odboru i upravljačkom vijeću dati određenu snagu.

Na početku osnivanja, AIIB će uspostaviti nerezidenti Upravni odbor te održavati sjednice svake godine kako bi se donijele odluke o glavnim politikama.

AIIB će također uspostaviti učinkovit mehanizam za praćenje provedbe odgovornosti sloja upravljanja te će prema otvorenom, uključivom, transparentnom postupku zapošljavati guvernera i upravu.

Poslovanje AIIB-a je komercijalno. U početnom stanju, AIIB će uglavnom nuditi suverene kredite za infrastrukturne projekte suverenih država.

U budućnosti, AIIB će također razmotriti uspostavljanje Povjereničkog fonda za projekte koji ne mogu dati suvereno kreditno jamstvo; uvođenje javnog-privatnog partnerstva (JPP); kroz financiranje AIIB-a i odgovarajućih vlada, podijeliti rizike i nagrade s privatnim sektorom te će uključivati suverene novčane fondove, mirovinske fondove, privatni sektor kako bi bili više uključeni u izgradnju infrastrukture azijskih zemalja u razvoju.

Orijentacija ulaganja AIIB-a

Kao što je predloženo od strane Kine, glavni posao ove regionalne financijske institucije je pomoć zemljama u Aziji i Pacifiku u izgradnji infrastrukture.

Nakon potpunog kretanja s radom, AIIB će koristiti niz načina kako bi davala financijsku potporu infrastrukturnim projektima u azijskim zemljama, uključujući kredite, jamstvo za kapital itd., kako bi poticala ulaganje u raznim sektorima kao što su ostalog promet, energija, telekomunikacije, poljoprivreda i urbani razvoj.