Treći sastanak čelnika Kine i zemalja Središnje i Istočne Europe se održava 16. i 17. prosinca u Beogradu.

-„Jedan ekonomski analitičar ovako zgodno je jednom rekao da ako je 19. stoljeće bilo britansko stoljeće, 20. stoljeće američko, u smislu utjecaja i snage, onda je 21. stoljeće, barem suditi po onome što sada vidimo, stoljeće Kine. "- rekla nam je Barbara Peranić, novinarka i urednica Hrvatske radiotelevizije.

Gospođa Peranić je ovaj put u Kini radila na nekoliko priča. Htjela je napraviti reportažu o ekonomskom uzletu Kine i načinu na koji je jačanje kupovne i drugih moći promijenilo kinesko društvo.

Barbara Peranić, novinarka i urednica Hrvatske radiotelevizije dala je intervju za China Radio International.

Postupno napredovanje suradnje

Vrijeme Peranićinog posjeta Kini podudarilo se s vremenom održavanja summita Kine i 16 zemalja središnje i istočne Europe. Potpredsjednica hrvatske vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić vodi hrvatsko izaslanstvo na summitu u Beogradu.

Ministrica Pusić aktivno potiče suradnju između Hrvatske i Kine. Tijekom njezinog posjeta Kini prošlog studenog, rekla je kako se usredotočuje na gospodarske vidove suradnje te se nada definiranju jednog projekt kojega će pokušati provesti s kineskom stranom. A nedavno je u autorskom tekstu za srbijansku novinsku agenciju Tanjug opet naglasila da Hrvatska podržava suradnju između Kine i zemalja središnje i istočne Europe te će ovaj summit biti dobra osnova za buduću suradnju u novim područjima.

O tome je gospođa Peranić uputila -„Ministrica Pusić je za svog posjeta spominjala ulaganja u luku Rijeka, željeznice, razne velike infrastrukturne projekte. I ako se sjetimo godinu dana ranije u Varšavi, premijer Milanović je spominjao iste te projekte. Moram reći da nekakvih velikih rezultata za sada nema. To je nekakav hrvatski problem, jer su to projekti koji se spominju već godinama, dakle nemaju izravne veze s Kinom, nego s nekakvom našom nesposobnošću da realiziramo naše velike planove."

Za sve ozbiljne suradnje treba vremena i zapravo za sada još nema puno konkretiziranih ekonomskih projekata između Hrvatske i Kine. –„Dakle, malo je dobrih vijesti." - spomenula nam je gospođa Peranić, - „Međutim, relativno nedavno ipak ih je bilo.".

„Bilo je kinesko ulaganje u Luku Ploče. Čini mi se da je riječ o 30 milijuna eura i to je nekakav pozitivan pomak. Isto tako, zapravo najveći rezultati se mogu vidjeti u turizmu. Raste broja kineskih turista koji posjećuju Hrvatsku, iako to nije direktno gospodarstvo, ali može biti dobar uvod u otkrivanje i u međusobno upoznavanje dviju zemalja. Na primjer, broj kineskih turista u Dubrovniku u prvih 9 mjeseci ove godine je bio udvostručen. Isto tako postoji jedna inicijativa udruge hrvatskih hotelijera da se pokrene program certifikacije za kineske turiste kako bi hoteli ipak na neki način više pomogli turistima kroz kineske informacije. "- dodala je Peranić, „To su sitni pomaci, ali možda se dogode s vremenom i oni veći infrastrukturni projekti koje svi očekuju."

Barbara Peranić, novinarka i urednica Hrvatske radiotelevizije dala je intervju za China Radio International.

Fokus ostaje na gospodarstvu

"Posebno smo zainteresirani za suradnju na infrastrukturnim projektima koji mogu osnažiti zračne, željezničke i putne veze između Kine i ovih 16 zemalja, što će sigurno ojačati naše veze u domeni poslovanja, trgovine i turizma.", rekla je ministrica Pusić autorskom tekstu za Tanjug.

S time slaže se gospođa Peranić. Ona smatra da će fokus medija tijekom trećeg summita Kine i 16 zemalja središnje i istočne Europe biti na gospodarstvu. „To je sigurno gospodarstvo, s obzirom na ekonomsku moć Kine. Pretpostavljam da će se jako voditi računa o tome što su ostale zemlje možda uspjele dogovoriti."

Podsjećamo kako je prošlog studenog tijekom 2. susreta premijera zemalja 16+1 premijer Milanović rekao kako je Hrvatska strana voljna iskoristiti svoje zemljopisne prednosti kako bi poboljšala suradnju s Kinom u područjima koja uključuju prometnu infrastrukturu, kao i promoviranje regionalnog gospodarskog razvoja.

No, što se tiče suradničkih projekata pod okvirom 10 milijardi posebnog kredita, Hrvatska još nije uključena, a prema lokalnim medijima, jedan od razloga su različiti financijski zahtjevi EU-a. No. istovremeno možemo vidjeti kako su druge zemlje srednjoistočne Europe, također članice EU-a, već započele suradničke projekte s Kinom.

„Mislim da se Hrvatska treba bolje pripremiti na način da Kini ponudi gotove projekte, možda nekakva konkretna rješenja kroz koje će Kina prepoznati svoju šansu i priliku. Srbija nije članica EU, međutim vidimo koliko je puno angažiranija, kako dugoročno gledajući, nastoji se pozicionirati kao zemlja kroz koju prolaze prometni koridori koje Kina može iskoristiti za promet svoje robe dalje u Europu."- rekla je Peranić.

„Hrvatska voli o sebi razmišljati kao o vratima Europe, međutim taj geostrateški položaj još nije uspjela na zadovoljavajući način iskoristiti. Mislim da zapravo trebamo više poraditi na cjelokupnom proizvodu te biti više angažiraniji, ponuditi projekte koji imaju glavu i rep. Druga stvar je da je Hrvatska kroz cijelu povijesti uvijek bili nekako fokusirana na Zapad i na Europsku uniju te zaboravljamo da u globaliziranom svijetu treba biti proaktivan i na drugim frontama, koja definitivno uključuju Kinu. Članstvo u EU za Hrvatsku ne smije biti nekakva prepreka. Međutim često mislimo da sve možemo riješiti s Europskim fondovima, što je naravno neistina. Uvijek se u javnosti prezentira da je taj novac europski novac koji je besplatan, koji nisu krediti." -dodala je ona.

Suradnja na mikrorazini poticat će velike projekte

Razmjene između Hrvatske i Kine u posljednjih godina na svim razini postaju sve češće. Kineska veleposlanica Deng Ying je izrazila svoju nadu u aktivnije sudjelovanje Hrvatske u suradničkom mehanizmu 16+1. Peranić nije propustila istaknuti važnost suradnje dvaju naroda na mikrorazini, koja je sada na putu uspona.

„Mislim da će to doći postepeno. Sve još uvijek za nas novo i Hrvatska kaže da 'otkrivamo nekakva nova područja svijeta', koja prije možda nisu postojala niti na mikrorazini. Sad sve više imamo i male i srednje poduzetnike koji se pokušavaju probiti, naći put za svoju robu na kinesko tržište, primjerice naši vinari i prehrambena industrija. Česti su i posjeti izaslanstva i kineskih delegacija i poslovnih ljudi. Nedavno su bili i u Međimurju. Znam da je tada rečeno da je možda proces certificiranja prehrambenih proizvoda u Kini dugo godišnji, ali se nadamo da će se cijela ta administrativna procedura pojednostaviti. Mislim da će nakon suradnje na toj mikrorazini onda doći možda i ti veliki projekti. Jer kod nas se, kada pričamo o velikim infrastrukturnim projektima, uvijek spominju Kinezi kao potencijalni ulagači. "

Ministrica Pusić je u tekstu za Tanjug istaknula, "Mi smatramo da je ovaj treći summit Kine i 16 zemalja središnje i istočne Europe veoma dobra platforma za razvijanje planova buduće suradnje u novim oblastima, gdje je zajednički cilj održiv gospodarski razvoj uz poštovanje pravila koja se odnose na sve strane." A o tome gospođa Peranić također ima povjerenje. Ona se nada da će se i to jednom zaista izrealizirati te da će Hrvatska i Kina naći način suradnje u kojem će obje strane imati korist.

Napisali i uredili: Karla i Franjo

Pratite nas na:

Facebook: Croatian service, China radio International 

Weibo: @克罗地亚-红白格 ili http://weibo.com/hrvatski

Wechat: Hrvatska1
Mobilne aplikacije: Acerola Mobile 

Pored toga, možete i pročitati naš časopis na iPadu.