vrijeme emitiranja 9:00-10:00

Hangzhou je glavni grad pokrajine Zheijang, na istoku Kine. U njemu živi preko 10 milijuna ljudi i smatra se jednim od najljepših i najrazvijenijih gradova u državi.

Hangzhou ima i veliki gospodarski značaj obzirom da se nalazi na delti rijeke Yangtze i u neposrednoj blizini Šangaja.

Počeci ovoga grada sežu u povijest prije pet tisuća godina kada je ovo područje naseljavala kultura Liangzhu. Radi se o kulturi koja je iskapala žad i po kojoj je obližnji gradić dobio ime.

Hangzhou se prvi put spominje u zapisima pod imenom 'Yuhang' te je u kinesko carstvo uvšteno u doba dinastije Qing pod zapovjedništvom Kuaijia.

589. godine grad je dobio svoje današnje ime, a dvije godine kasnije i svoje glasovite zidine.

Važno je napomenuti da je Hangzhou jedna od sedam prijestolnica stare Kine i važno kulturno središte juga zemlje.

Jeste li znali da je jedan od namjesnika u ovome gradu bio i pjesnik? Bai Juyi je obožavao Zapadno jezero u ovome gradu i pisao pjesme o njemu. No s druge strane on je na neki način zapravo i spasio jezero da ne presuši.

Posjet Zapadnom jezeru stvarno je bilo predivno iskustvo. To jednostavno morate vidjeti. Kao i hramove Lingci, Lingyin, Yue-Wang te pagode Baochu i Leifeng koja je imala burnu povijest.

No mi vam moramo ispričati i jednu legendu koja se vezuje uz Hangzhou.

Danas ćemo vam pričati legendu o bijeloj zmiji koja potječe iz priobalnih područja istočne Kine, iz provincija Zhejiang i Jiangsu. Ovo je jedna od četiri najpopularnije legende u Kini.

Svi likovi iz ove legende, Bai Suzhen, Xu Xian, monah Fahai i Xiao Qing, pokazuju želju Kineza koji su živjeli u drevnoj Kini za oslobođenjem. Ova legenda predstavlja dragocjenu duhovnu i kulturnu baštinu kineske nacije. Mnoštvo tradicionalnih običaja koji se spominju u ovoj legendi je dalo osnovu da legenda o bijeloj zmiji postane dio kulturne baštine Kine sa najbogatijim etno-kulturnim informacijama. Priča o bijeloj zmiji je 2006. godine, uvrštena u listu kineske nematerijalne kulturne baštine na državnom nivou.

Priča o bijeloj zmiji potiče iz vremena dinastije Sjeverni Song prije tisuću godina. Prema legendi, radnja se događa u Hangzhou u pokrajini Zhejiang i u gradu Zhenjiangu u pokrajini Jiangsu. Legenda kaže da su u davna vremena na planini Mej živjele bijela i crna zmija, koje su imale više od po tisuću godina. Njihova je želja bila da postanu djevojke, i jednoga dana one su se pretvorile u dvije ljepotice, Bai Suzhen i Xiao Qing.

One su otišle na izlet u poznato turističko mjesto, Hangzhou. Priroda je bila predivna, ali dok su one šetale gradom, odjednom je počela padati kiša. Njih dvije su se sakrile pod krošnju drveta. I dok su stajale čekajući da kiša stane, pored njih je prošao momak, Xu Xian. On je svoj kišobran ponudio djevojkama, jer je kiša padala sve jače i jače. Bai Suzhen se odmah zaljubila u Xu Xiana.

Sutradan je Xu Xian došao u kuću Bai Suzhen. Ona mu je vratila kišobran, zahvalila se na pomoći i raspitala se o njegovoj obitelji. Kad je čula da su mu roditelji umrli i da on živi sa sestrinom obitelji, odlučila je udati se za njega. Nakon vjenčanja, bračni par je otvorio ljekarnu, a Suzhen je bila zadužena za liječenje bolesnika.

Fa Hai je bio redovnik koji je živio u hramu Jinshan, na istoimenoj planini, koji je znao da je Bai Suzhen bijela zmija. Jednog dana Fa Hai je došao kod Xu Xiana i rekao mu da je oženjen zmijom. Xu Xian mu nije povjerovao, pa mu je Fa Hai dao lijek i nagovorio ga da 5. svibnja po kineskom lunarnom kalendaru krišom u čašu rakije stavi ovaj čudotvorni lijek i da nagovori ženu da ga popije.

Bai Suzhen je, ništa ne sluteći, popila rakiju sa tim lijekom i opet postala zmija. Kad je na krevetu ugledao sklupčanu zmiju, prišao joj je, a ona ga je ugrizla i Xu Xian je umro na licu mjesta. Suzhen je bila vrlo tužna i smišljala je kako da ga vrati u život. Odlučila je otići u nebesku dvoranu i ukrasti ljekovito bilje. Uspješno je ukrala to bilje i napravila lijek kojim je oživjela svog dragog Xu Xiana. Zatim je Suzhen ostala u drugom stanju. Nakon toga, ovaj bračni par je opet počeo sretno živjeti.