Washington neprestano pritišće Peking na trgovinske ustupke nametanjem carina na uvoz iz Kine. Mjesecima nakon početka spora je jasno da su Sjedinjene Američke Države podcijenile odlučnost i mogućnosti Kine u obrani nacionalnih interesa i da pogrešne procjene Washingtona vode prema odlukama koje bi mogle biti pogubne za gospodarsko zdravlje Sjedinjenih Američkih Država.

Peking je više puta pokazao da se ne želi upustiti u trgovinski rat. No, također je jasno dao do znanja da se ne boji borbe u takvom ratu ako bude potrebno. Suočena sa sve većim provokacijama Sjedinjenih Američkih Država, Kina je uzvratila s tri kruga protumjera. Iza odluke Pekinga da uzvrati stoji samopouzdanje koje pružaju ogroman razvojni potencijal zemlje i nesputanost vlade u upravljanju domaćim gospodarstvom.

Potrošnja je postala najveća pokretača snaga gospodarskog rasta u Kini. Vladina strategija poticanja više raznolikosti kod trgovinskih partnera Kine je također pomogla u jačanju sposobnosti zemlje da se nosi s trgovinskim napetostima sa Sjedinjenim Američkim Državama. Prošle godine su kineski uvoz i izvoz na tržišta u nastajanju činili gotovo 58% vanjske trgovine. Trgovina sa zemljama Pojasa i puta je također činila 27,4% ukupne trgovine, za 2,4 postotna boda više nego što je zabilježeno prije pet godina kada je pokrenuta inicijativa.

Nastavak reforme i neprestano otvaranje zemlje također služe kao brana protiv negativnih utjecaja koje uzrokuju trgovinski sporovi s Washingtonom. Zahvaljujući mjerama poput tih su u prvih sedam mjeseci godine inozemne investicije u Kini porasle za 7,3% u odnosu na isto razdoblje prošle godine, unatoč općem usporavanju globalnih inozemnih izravnih investicija.

Kina je izrazila želju za rješavanjem trgovinskih sporova sa Sjedinjenim Američkim Državama kroz poštene i razumne pregovore i odlučno se opire bilo kakvoj eskalaciji sukoba. No, spremnost Kine na razgovor donositelji odluka u Washingtonu ne bi smjeli protumačiti kao znak slabosti jer je Peking odlučan u obrani nacionalnih interesa Kine.