Optužbe SAD-a da Kina manipulira valutom ne samo da proturječe njihovim kriterijima za procjenu manipulacije valutom, već također pružaju daljnje dokaze da je Washington spreman usvojiti dvostruke standarde u pokušaju potiskivanja konkurencije.
Predsjednik Donald Trump već dulje od godine dana primjenjuje pritisak na Federalne rezerve za smanjivanje kamatnih stopa. Fed je naposljetku popustio i u srijedu prošli tjedan prvi put u preko desetljeća snizio kamatne stope. U rijetko viđenom potezu je četvero bivših čelnika Feda, odnosno Paul Volcker, Alan Greenspan, Ben Bernanke i Janet Yellen, zajednički objavilo izjavu u kojoj kažu kako "Americi treba neovisan Fed," i kako "Fedu i njegovom vodstvu mora biti dozvoljeno neovisno djelovanje u najboljem interesu gospodarstva, bez kratkoročnih političkih pritisaka." No čini se kako se predsjednik Trump oglušio na pozive i nastavio s pritiskom za "veće i brže" smanjenje kamatnih stopa. Takav potez za prisilnu deprecijaciju američkog dolara uporabom političkog pritiska je u stvari manipulacija valutom. Označavanjem normalne promjene vrijednosti valute RMB-ja uzrokovane promjenom tržišne potražnje kao "manipulaciju valutom", dok istovremeno namjerno smanjuje vrijednost vlastite valute zbog političkih ciljeva, je Washington još jednom usvojio dvostruke standarde.
Sasvim suprotno Kina, pridržavajući se svojih obveza s prošlih samita G20, nije upotrebljavala tečaj valute kao sredstvo za nošenje s trgovinskim sporovima. Od kada su prošle godine eskalirale trgovinske tenzije, Kina se suzdržavala od konkurente deprecijacije valute, čak i uz pozadinu krajnjeg pritiska iz Sjedinjenih Američkih Država. Nikada neće pribjeći takvim mjerama jer Peking nema potrebe za tim.
S jedne strane, globalna konkurentna prednost Kine leži u dobroj vrijednosti njenih proizvoda u odnosu na cijenu, U prvoj polovici ove godine je uvoz Kine iz Sjedinjenih Američkih Država pao za 25,7% u odnosu na podatke iz istog razdoblja prošle godine, dok je izvoz u SAD zabilježio pad od samo 2,6%. To pokazuje koliko je tržište SAD-a ovisno o kineskoj robi.
S druge strane, Kina nema interes za manipulaciju valutom jer to jednostavno nije u skladu s njenom potrebom za kvalitetnim razvojem. Kineski gospodarski rast je sad uglavnom pokretan domaćom potrošnjom, koja je u prvih šest mjeseci ove godine doprinijela rastu BDP-a sa 60%. Zemlja nema potrebe smanjivati tečaj valute samo kako bi potakla izvoz i riskirati izazove od međunarodne zajednice.
Ako sve ovo uzmemo u obzir, očito je da oštra deprecijacija RMB-ja nikako ne bi služila interesima Kine, Dugoročni pozitivni temelji kineskog gospodarstva su pružili snažnu podršku stabilnosti tečaja RMB-ja na razumnoj i uravnoteženoj razini.
