Kina je na putu prema izgradnji vlastite verzije Silikonske doline, budući da unapređuje inicijativu Šireg zaljevskog područja. Ideja je stvoriti tehnološko središte olakšavajući slobodan protok talenata, dobara, usluga i drugih resursa između Hong Konga, Makaoa i kopnenih gradova u delti Biserne rijeka uključujući Shenzhen i Guangzhou.

Neki kritičari plana su govorili da Peking pokušava narušiti poseban politički status Hong Konga. Status Hong Konga kao posebne upravne regije ne znači da bi trebao biti zapostavljen dok se razvoj kineskog kopne kreće prema naprijed. Delta Biserne rijeke je jedno od gospodarski najnaprednijih regija na kopnu. Zar bolje integriranje Hong Konga u ovu regiju da bi imao pristup više poslovnih prilika nije dobra ideja?

Hong Kong je međunarodno financijsko područje usporedivo s Londonom i New Yorkom. Oko 70% svjetskih vodećih 100 banaka ima operacije ovdje. Niti jedan grad u Širem zaljevskom području ne može mu biti suparnik u pružanju financijskih usluga. Iako Shenzhen ima vlastitu burzu dionica, njeno tržište je otprilike trećina veličine burze u Hong Kongu. U prvoj polovici 2018. je postojalo gotovo 2 600 startup tvrtki u Širem zaljevskom području, dok ih je u 2013. bilo 445, objavio je davatelj podataka o startup tvrtkama Iyiou.

Šire zaljevsko područje ima 71 milijun stanovnika, više nego Britanija ili Francuska. U Makaou i Hong Kongu je BDP po glavi stanovnika među globalnih vodećih 20. Na kopnenoj strani Šireg zaljevskog područja je BDP po stanovniku u 2017. dostigao 18 500 američkih dolara, što bi bilo 40. mjesto u globalnom poretku da je regija neovisno gospodarstvo.

Naravno da će biti nekih tehničkih problema prilikom produbljenja integracije regije. Kopno i Hong Kong imaju različite zakone, porezne sustave i valute. No, ako se mogu uspješno nositi s tako mamutskim projektom kao što je Most Hong Kong-Zhuhai-Makao, tada sigurno mogu dugoročno pronaći rješenja za ova tehnička pitanja.