Ekvadorska morska hrana, čileanska vina, japanski električni proizvodi, australska željezna ruda i inozemne usluge u obrazovanju, zdravstvenoj skrbi i financijama: Kineski potrošači se ne mogu zasititi.
Dok Kina daje prednost kvaliteti rasta pred brzinom i daljnje otvara svoje tržište, sve više zemalja iskorištava njeno uvijek rastuće tržište.
Evolvirajući iz tvornice svijeta do velikog potrošača dobara i usluga, Kina će pružiti još dobrobiti i prilika svijetu koji je zaglibio u prigušenom rastu.
Promjena uloge Kine je željeni rezultat dok se zemlja trudi preusmjeriti svoje gospodarstvo prema drugačijem modelu rasta, onom koji snagu izvlači iz potrošnje, usluga i inovacije.
Međutim, takva preobrazba je uvijek bolna i duga.
Sektori koji su pokretali brz rast Kine -- izvoz, proizvodnja niske vrijednosti, teška industrija i nekretnine -- ne mogu održivo nositi gospodarstvo u budućnosti. No, potrebno je vremena za nove pokretače rasta -- potrošnju kupaca, usluge i industriju visoke tehnologije -- da prosperiraju i dobiju na brzini.
Usporavanje rasta je neizbježno. Ali Kina ne traži privremene zakrpe, zbog čega se vlada suzdržala od pribjegavanja masovnim poticajima, već se umjesto toga usredotočila na bolne strukturne reforme.
Zemlja provodi tržišne reforme kako bi ubrzala gospodarsku preobrazbu. Stabilan rast, zaposlenost, kontrola rizika, zaštita okoliša i ublažavanje siromaštva su svi visoko na vladinom popisu prioriteta. Neki od ciljeva na popisu su kontradiktorni, što prisiljava vladu na bolje upravljanje ravnotežom.
Dok rast Kine usporava, mogao bi prevladati pesimizam oko njenih izgleda. Takvi strahovi su razumljivi, ali ne i nužni.
Dodana vrijednost koju će kinesko gospodarstvo, nesumnjivo sporije, ali održivije i otpornije, donijeti svijetu je još značajna. Njen rast BDP-a je u 2018 usporio na 6,6%, ali je ostala vodeći izvođač u globalnoj gospodarskoj areni.
Potrošačka inflacija je bila blaga, zaposlenost stabilna, dohodak stanovnika je stalno rastao, financijski rizici su obuzdani, bavilo se problemom "zombi tvrtki", a razvoj je bio uravnoteženiji i kvalitetniji.
Potrošnja je igrala veću ulogu u gospodarstvu, doprinoseći rastu BDP-a u 2018, sa 76,2%, dok je uslužni sektor činio više od polovice gospodarstva.
Sektori proizvodnje opreme i visoke tehnologije su održali brz rast. U Bloombergovom inovacijskom indeksu za 2019. je Kina bila 16. na popisu najinovativnijh zemalja na svijetu, rastući s 19. mjesta iz 2018.
Unatoč umjerenijem rastu, gospodarstvo se kreće u pravom smjeru snažnije domaće potražnje i inovacije. Kako su kineski vođe više puta izjavili, zemlja je sposobna za održavanje stabilnog gospodarskog rasta i poziva ostale zemlje da se pridruže vožnji na kineskom razvoju.
