Foto: Arhiva

HOHHOT, 4. prosinca (Xinhua) -- Zhang Guihua je ove zime toplije u kući dok temperature vani padaju i do -20 do -30 Celzijevih stupnjeva.

Zhang živi u gradu Manzhouli u sjevernoj kineskoj Autonomnoj regiji Unutarnja Mongolija. Njena obitelj je, zajedno s drugih 1200 kućanstava, profitirala od sustava grijanja i zamjene malih bojlera na ugljen onima na čistu energiju.

"Prije nam u domovima nije bilo toliko toplo čak iako smo nosili kapute," rekla je Zhang. "No ove godine je toplije i ponekad čak i otvorimo prozore da snizimo temperaturu unutar kuće."

Budući da je Unutarnja Mongolija koja je vodeći proizvođač ugljena također bogata i vjetrom i solarnog energijom, lokalne su vlasti u nekoliko regija pokrenule pilot programe za promjenu sustava grijanja na ugljen. Sustav koji sada koriste temelji se na višku energije koji generiraju lokalne vjetroelektrane. Više od 20 000 kućanstava je profitiralo od ove promjene i zelene proizvodnje energije.

Zelena proizvodnja energije u Unutarnjoj Mongoliji čini oko 40 posto ukupnog kapaciteta proizvodnje energije u toj regiji, a energija dobivena vjetrom je krajem 2017. dosegnula 26,7 GW.

Regija ima ambiciozni plan da do 2020. poveća kapacitet proizvodnje energije iz vjetra do 45 GW.

Glavni ekonomist Razvojnog istraživačkog centra Unutarnje Mongolije Zhao Yunping je rekao kako regija promovira čišću i efikasniju energiju dobivenu iz ugljena i da također razvijaju energiju iz vjetra i solarnu energiju kako bi poboljšali energetsku mješavinu.

Neki energetski kapaciteti novih izvora energije u Kini ostaju neiskorišteni zbog većih troškova, slabe povezanosti mreže i davanja prioriteta predvidljivim izvorima energije poput ugljena.

Kako bi adresirale ova pitanja lokalne vlasti u sjeverozapadnoj kineskoj Autonomnoj regiji Ningxia Hui zaustavili su korištenje elektrana na ugljen i više koriste nove elektrane na nove izvore energije.

Regije bogate novih izvorima energije poput Unutarnje Mongolije i Ningxia također šalju više električne energije koja je dobivena iz čistih izvora energije na istok države kako bi pomogli sa smanjivanjem velike ovisnosti o ugljenu s ciljem borbe protiv zagađenja i klimatskim promjenama.

Kina je u više navrata ispunila svoje obveze međunarodnoj zajednici koje se tiču klimatskih promjena tako što se u proteklih nekoliko godina sve više usmjerava prema čistim izvorima energije.

Kina je također vodeća po broju novih energetskih vozila (NEVs) te se velik broj regija trudi zamijeniti autobuse i taksije novim energetskim vozilima.

Vlasti u pokrajini Henan su prošli tjedan objavile kako će u idućih deset godina autobuse, taksije, kamione za smeće, prigradska vozila, lake kamione i druga vozila koja se koriste za poštanske usluge, na turističkim mjestima, u lukama i na aerodromima zamijeniti novim energetskim vozilima.

Vlasti u sjeveroistočnom lučkom gradu Dalianu su sredinom studenog objavile kako će do 2020. sve autobuse, a do 2025. sve taksije u urbanim područjima zamijeniti novim energetskim vozilima.

"Kada smo prvi put objavili plan o proizvodnji električnih vozila, mnogi nisu imali povjerenja u nas," prisjeća se Wang Chuanfu, predsjedatelj kineskog proizvođača energetskih vozila BYD.

"No mi smo imali povjerenja u činjenicu i predviđanja da će tržište tradicionalnih vozila doseći svoj vrhunac zbog okolišnih faktora i klimatskih promjena," rekao je Wang.

Kina potiče korištenje NEV-ova kako bi olakšala pritisak na okoliš tako što daje oslobađanje od poreza i subvencije na kupnju tih vozila. Kina je tri godine za redom najveće tržište NEV-ova, dok je samo u 2017. prodano oko 777 000 tih vozila. Prodaja u prvih 10 mjeseci ove godine je narasla za 75,6 posto u usporedbi s godinom prije te je prodano 860 000 vozila.

Zahvaljujući poticanju ulaganja u zelenu energiju, emisija ugljika Kine, dakle emisija ugljičnog dioksida po jedinici BDP-a je u 2017. pala za 46 posto s razine iz 2005. čime je prije roka dosegnut cilj pada od 40 do 45 posto do 2020. godine, sudeći prema kineskom Ministarstvu ekologije i okoliša.

"S ispunjavanjem ovih ciljeva postavljen je veoma čvrst temelj za cilj smanjenja povećanja emisije ugljičnog dioksida do 2030. te bi se taj cilj čak mogao ispuniti i prije no što je planirano," rekao je Xie Zhenhua, kineski posebni predstavnik za pitanja klimatskih promjena prije Konferencije o klimatskim promjenama koja se održala u Katowicama u Poljskoj.

Kina će ostati obvezana i aktivna u adresiranju klimatskih promjena i implementacije Pariškog sporazuma, rekao je Xie.