U nedjelju navečer je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država je tijekom intervjua s dopisnicom Lesley Stahl na CBS-ovoj emisiji "60 minuta" ustvrdio kako Kina "nema dovoljno streljiva za odmazdu" u trgovinskom ratu sa Sjedinjenim Američkim Državama. (Osim toga, za ovu priliku, nije upotrijebio riječ rat, već "čarka". Kada je Stahl podsjetila predsjednika da je to ranije taj dan nazvao "ratom", rekao je "zapravo sam to nazvao bitkom. No, zapravo, snizit ću to. Smatram to čarkom."

Govoreći o "streljivu" koje Kina ima za trgovinski rat (ili čarku, ili bitku) sa Sjedinjenim Američkim Državama, predsjednik Trump je rekao "Mi radimo 100 milijardi dolara s njima. Oni rade 531 milijardu dolara s nama." (Sjedinjene Američke Države zapravo izvoze 200 milijardi američkih dolara dobara i usluga u Kinu, no što je sto milijardi ovdje ili ondje.) Očigledno, ova igra brojkama je dizajnirana kako bi istaknula što to predsjednik Trump vidi kao kineski manjak protumjera za američki pritisak. No, trgovinski sukob ne može biti reduciran na mjerenje procjepa među te dvije brojke.

Prvo i osnovno, treba biti naglašeno da Kina ne gleda kako bi se bacila u sukob sa Sjedinjenim Američkim Državama, No, iako ne želi ovu borbu, ne može je jednostavno ignorirati. Zbog toga usvaja kombinaciju kvantitativnih i kvalitativnih protumjera upotrebljavajući alate koji su joj na raspolaganju. Njeni odgovori su vođeni principom racionalnog suzdržavanja, što ne bi smjelo biti pogrešno protumačeno kao da ostaje bez "streljiva."

Kinesko gospodarstvo je poslovalo sa zdravih 6,7 do 6,9% rasta 12 uzastopnih četvrtina, a u 2017. je ukupna gospodarska proizvodnja Kine dostigla 12,7 bilijuna američkih dolara. Njen izvoz je dostigao 2,26 bilijuna dolara, od čega je približno petina otišla u Sjedinjene Američke Države. Veličina njenog gospodarstva i vrijednost izvoza joj daju značajnu težinu kada je riječ o odgovoru na napade na njen trgovinski okoliš.

U isto vrijeme smo vidjeli kako se rast Kine počinje premještati sa snažnog oslanjanja na izvoz i kapitalne investicije prema domaćoj potrošnji koju sve više pokreće rast uslužnog sektora. No, iako se Kina odvikava od starog modela rasta predvođenog izvozom, ne stoji na mjestu kada je riječ o zalaganju za reforme koje će je učiniti privlačnijim globalnim trgovinskim partnerom. Vlada je skratila popis sektora zatvorenih za inozemne investicije (negativan popis za inozemne investicije), značajno smanjujući ograničenja pristupa tržištu, povećala zaštitu intelektualnog vlasništva i aktivno radi na proširenju uvoza.

Ove reforme su se već pokazale obećavajućima, a od studenog će Kina smanjiti carine na 1 585 različitih uvoznih proizvoda, a prosječna razina carina će biti smanjena s 9,8 na 7,5 posto. Ovi primjeri pomažu pri ilustraciji zašto je izvješće koje je 15. studenog objavila Konferencija Ujedinjenih naroda o trgovini i razvoju pokazala kako je prvoj polovici godine Kina imala ukupan dotok izravnih investicija od 70 milijardi američkih dolara, postajući tako najveći primatelj inozemnih izravnih investicija na svijetu.