''Ako netko može biti inovativan na jedan dan, trebao bi to održavati iz dana u dan te stalno ići prema novim granicama.''

Ovu drevnu kinesku mudru izreku često citiraju kineski vođe kada govore o inovacijama. Tijekom tisuća godina Kina je obilježena autohtonim inovacijama, koje služe kao inspiracija i motivacija njezinim ljudima da teže novom razvoju i napretku.

Ilustracija prvog svjetskog kvantnog satelita imena "Micius" [Foto: VCG]

Povijesno gledano, drevna Kine predvodila je svijet kada je riječ o astronomiji, evidentiranju vremena, pomorskoj navigaciji, matematici i vojnoj strategiji, uz najznačajnija ''četiri velika izuma'', točnije izum papira, kompasa, baruta i tiskarske tehnike.

U modernim vremenima, zbog kolonijalne agresije i pada gospodarstva, Kina je počela zaostajati u razvoju znanosti i tehnologije. Međutim, nakon uspostave Narodne Republike Kine 1949. godine, uslijed teške međunarodne situacije, uključujući gospodarske i tehnološke blokade zapadnih zemalja, Kina je razvila i testirala svoje atomske i vodikove bombe te lansirala svoje prve umjetne satelite 60-ih i 70-ih godina prošlog stoljeća.

Podmornica za istraživanje velikih dubina ''Jiaolong'' izložena na Wangfujingu u Pekingu. [Foto: VCG]

Otkako je prije 40 godina Kina krenula s reformama i otvaranjem, inovativni duh zemlje dodatno je unaprijeđen. Posljednjih godina, vođeno strategijom težnje inovativnom razvoju, došlo je do nevjerojatnih znanstvenih i tehnoloških dostignuća, uključujući i Five-Hundred-Meter Aperture Spherical Radio Telescope ili FAST, odnosno najveći svjetski radioteleskop sa jednom antenom koji se nalazi Guizhou; satelit za detekciju tamne tvari ''Wukong'', što je ujedno i kinesko ime za legendarnog Kralja Majmuna te prvi svjetski kvantni satelit - ''Micius'', koji je nazvan po kineskom filozofu i znenstveniku iz petog stoljeća prije naše ere.

C919 - Prvi veliki putnički zrakoplov kojeg je Kina sama razvila. [Foto: VCG]

Nova dostignuća Kine također uključuju i podmornicu ''Jiaolong'' za istraživanje velikih dubina; C919 - prvi veliki putnički zrakoplov kojeg je Kina sama razvila; predvođenje razvoja na svjetskoj razini kada je riječ o brzim željeznicama, uz veliku nacionalnu brzu željezničku mrežu; uspješno prikupljanje uzoraka zapaljivog leda ispod dna Južnokineskog mora te razvoj visokokvalitetne riže na tlu s visokim salinitetom. Alipay i WeChat također su stvorili nevjerojatno okruženje za provođenje bezgotovinskih transakcija i potrošnje u Kini.

Tehnološka poboljšanja doprinjela su porastu kineskog gospodarskog rasta tijekom 2017. godine, što je već blizu cilja od 60 posto do 2020. kojeg je postavila vlada. Kineski istraživači su tijekom 2017. ostvarili 1,38 milijuna patentnih prijava, što je za 14,2 posto više negoli godinu dana ranije. Potrošnja na istraživanje i razvoj također je rasla brže tijekom 2017. Ti izdatci su porasli na 11,6 posto na godišnjoj razini i to na 1,75 trilijuna yuana (oko 280 milijardi američkih dolara), što je prošle godine činilo 2,12 posto kineskog BDP-a.

Količina znanstvenih radova koju su kineski znanstvenici prijavili zauzela je drugo mjesto u svijetu devet uzastopnih godina. Kina je među 20 najboljih inovativnih gospodarstava prema godišnjem rangiranju Globe Inovation Indexa kojeg su u srpnju objavili Sveučilište Cornell i Svjetska organizacija za intelektualno vlasništvo. Švicarska je ove godine zadržala svoje prvo mjesto, a slijede je Nizozemska i Švedska. Kina se prošle godine popela na 17. mjesto u odnosu na 22. koje je zauzela 2016.

Kina je uspješno lansirala prvi svjetski kvantni satelit ''Micius''. [Foto: VCG]

Klaus Schwab, osnivač i izvršni predsjednik Svjetskog gospodarskog foruma, nedavno je rekao da se buduća konkurencija neće temeljiti na sposobnosti proizvodnje s niskim troškovima, već na tome tko će se prvi prilagoditi usvajanju novih inovativnih proizvoda i usluga. On kaže kako vjeruje da će Kina sigurno preuzeti vodstvo u tom smislu. Američka nacionalna zaklada za znanost objavila je i izvješće u kojem se navodi da je Kina na svjetskoj razini odmah iza Sjedinjenih Američkih Država kada je riječ u istraživanju i razvoju. Rashodi za istraživanja i razvoj u Kini sada su blizu ukupnog iznosa potrošenog u svim zemljama Europske unije zajedno.

U praksi, Kina se oslanjala na neovisne inovacije u potrazi za novim otkrićima u znanosti i tehnologiji koja će podržati gospodarski razvoj. Ojačano nacionalno gospodarstvo će, pak, omogućiti financiranje velikih sci-tech projekata. Vlada, tvrtke i instituti udružili su se kako bi osigurali da napredak u znanstveno-tehnološkim inovacijama dovede do industrijskog razvoja i pomogne poboljšati živote ljudi.