Na dvije međunarodne konferencije u Kini ovaj tjedan sudionici su se bavili velikim pitanjem kako upotrijebiti većinu novonastalih tehnologija na dobrobit čovječanstva. Šangaj je bio domaćin prve Svjetske konferencije o umjetnoj inteligenciji. Kineski predsjednik Xi Jinping je poslao poruku organizatorima konferencije potvrđujući spremnost Kine na rad s ostalim zemljama na razvoju tehnologije za umjetnu inteligenciju. To odražava trajnu predanost Kine uporabi tehnologije radi unapređenja života ljudi i promicanju globalne suradnje. Druga konferencija, Godišnji sastanak novih prvaka (uobičajenije zvana "Ljetni Davos"), se također usredotočila na ulogu inovacije u razvoju četvrte industrijske revolucije. Držeći glavni govor na tom događanju, premijer Li Keqiang je govorio o svježem zamahu u razvoju četvrte industrijske revolucije. Govorio je o čvrstom pridržavanju principa gospodarske globalizacije i činjenja razvoja uključivijim, integriranijim i inovativnijim.

Svijet prolazi kroz početak četvrte industrijske revolucije, koja je definirana naprecima u umjetnoj inteligenciji, čistoj energiji, robotici, kvantnim komunikacijama, virtualnoj stvarnosti i biotehnologiji. Umjetna inteligencija je naročito važna - iako su američki znanstvenici prvi put upotrijebili koncept "umjetne inteligencije" kasnih 1950-ih, napreci u tehnologiji su tek nedavno omogućili da počne mijenjati živote ljudi kod kuće i na poslu.

Na konferenciji u Šangaju su sudionici vidjeli prikaz potencijala umjetne inteligencije u područjima obrazovanja, zdravstva, financija, maloprodaje, prijevoza i usluga dostave. Prema izvješću pod naslovom "Svjetski nacrt za razvoj industrije umjetne inteligencije" objavljenom na konferenciji, Kina je u prvoj polovici godine imala drugi najveći broj tvrtki koje rade na umjetnoj inteligenciji na svijetu. Na konferenciji su ih predstavljale tvrtke kao što su Pony.Ai i SenseTime. Jašući na valu četvrte industrijske revolucije, Kina je već ostvarila tehnološke proboje u područjima cloud računarstva, umjetne inteligencije i bloklanaca. Kina je također dom internetske kupovine koja ubrzano sazrijeva, mobilnog plaćanja i poduzeća u ekonomiji dijeljenja.

Prema izvješću, umjetna inteligencija je još u ranim stadijima prihvaćanja i samo je 4% tvrtki ispitanih za izvješće uložilo u razvoj ove tehnologije. To znači kako postoji ogroman netaknuti potencijal za širenje ove tehnologije i za poticaj koji obećava dati globalnom gospodarskom i društvenom razvoju. Kako bi ostvarile ovaj potencijal, zemlje moraju nastaviti surađivati na širenju gospodarske globalizacije kako bi svi mogli imati koristi od inovacija i industrijske genijalnosti čovječanstva. To će zahtijevati snažnu zaštitu prava intelektualnog vlasništva. Svjesna rastuće važnosti takve zaštite radi poticanja inovacije, Kina je uspostavila sveobuhvatni pravni okvir za zaštitu intelektualnog vlasništva, uključujući posebne sudove za intelektualno vlasništvo. Jedna mjera napretka u ovom području je rast plaćanja naknada za intelektualno vlasništvo: od kada se Kina 2001. pridružila Svjetskoj trgovinskoj organizaciji, ukupne naknade koje su platila kineska poduzeća su se povećale 14 puta.

Dva ovotjedna događanja tako usredotočena na načine kako najbolje osigurati da novonastale tehnologije koriste čovječanstvu su vrlo jasan znak kako je četvrta industrijska revolucija već stigla. U industrijskim revolucijama prošlosti, sudjelovanje je uobičajeno zahtijevalo značajne količine kapitala i resursa. No, nova industrijska revolucija je drukčija, jer je prag sudjelovanja relativno nizak. Također i nastavlja padati zahvaljujći munjevitom rastu globalno pristupačnih tehnoloških razvojnih platformi, koje pružaju jednakije prilike za sudjelovanje. Dok god se gospodarska glovalkizacija nastavlja kretati prema naprijed, inovacija nastavlja bujai i svi se možemo nadati boljem životu u razvijenijoj budućnosti.