Njemačkim automobilima koji se prodaju u Kini porasla je cijena.
Kineski potrošači još se nisu izjasnili, no američki radnici počinju se brinuti. Ova naizgled zbunjujuća scena dolazi u kontekstu trgovinskog rata izazvanog administracijom Donalda Trumpa. Njemački automobili su među prvim žrtvama carinskih mjera američkog predsjednika: žrtva na površini je njemačka tvrtka za proizvodnju automobila osnovana u Sjedinjenim Američkim Državama, a potencijalne žrtve predstavljaju mogućnost zapošljavanja američkih radnika u toj industriji.
Njemačka tvrtka BMW Motors je 30. srpnja, zbog povećanih troškova, povećala i prodajnu cijenu dvaju svojih sportskih vozila koja se proizvode u SAD-u, a izvoze u Kinu, za 4 posto i za 7 posto. Nije teško pronaći razloge za povećanje troškova jer je cijena globalno kupljenih dijelova za američke BMW-ove porasla s obzirom na to da je Trumpova administracija pokrenula trgovinsku ofenzivu protiv više zemalja i na više frontova. Istovremeno, kao jednu od protumjera protiv SAD-a, Kina je 6. srpnja počela nametati 25 posto povećanja u odnosu na novoupostavljenih 15 posto carinskih pristojbi na uvezene automobile iz SAD-a. To iznosi 40 posto poreza što znači da će tržišni udio brandiranih automobila s američkim podrijetlom biti smanjen zbog povećanja cijena.
Bilo koja mala veza u automobilskom sektoru, ukoliko bude zahvaćema aktualnim trgovinskim ratom, poremetit će cijeli industrijski lanac. Kao što kineska izreka kaže: ''Kad gradska vrata gore i ribe u jarku također pate''. Sjedinjene Američke Države uvode carine na čelične i aluminijske proizvode proizvedene u drugim zemljama. To ima očiti utjecaj na tvrtke, s više na nižu razinu, uključujući General Motors, Ford i BMW. Financial Times je istaknuo da je zapravo ''Donald Trump počeo rastavljati svijet poznat po proizvođačima automobila dok pokušava provesti svoje izborno obećanje da će vratiti američke poslove i razoriti međunarodne sporazume za koje smatra da štete radnicima koji su mu dali glas''.
BMW Motors ima svoju najveću tvornicu automobila u Spartanburgu u Južnoj Karolini. BMW je sada nadmašio lokalne američke automobilske marke te je postao najveći izvoznik u SAD-u, zapošljavajući 9 000 osoba. Oko Spartanburga postoji više od 200 proizvodnih pogona za autodijelove iz više od 20 zemalja, od kojih svaka ima lokalne zaposlenike. Prošle je godine, 70 posto BMW-ovih vozila proizvedenih u tvornici u Spartanburgu, prodano izvan SAD-a, a oko četvrtine ih je izvezeno u Kinu. The New York Times izvijestio je u lipnju o pismu američkom Ministarstvu trgovine u kojem je BMW izjavio kako bi mogao smanjiti ulaganja i proizvodnju u Spartanburgu ukoliko prodaja njihovih sportskih terenaca američke proizvodnje u inozemstvu postane preskupa.
Kao najveće tržište automobila na svijetu posljednjih devet godina, proizvođači neće lako napustiti Kinu. Ono na što Mercedes-Benz i BMW implicitno upućuju je već vrlo jasno. Odnosno, ukoliko se trgovinski rat nastavi, neminovno je da će morati smanjiti proizvodnju i početi s otpuštanjima radnika u SAD-u. Financial Times je citirao profesionalnog analitičara kako opisuje utjecaj trgovinskog rata na globalnu automobilsku industriju kao ''savršenu oluju''. ''Savršeno'' u ovom slučaju znači kombinaciju čimbenika koji bi mogli dovesti do kobnog udara globalnoj automobilskoj industriji. U meteorologiji, oluje se razvijaju promjenama barometarskog tlaka. Kako bi spriječila gubitak američkih radnih mjesta, Bijela kuća jedina je koja može poslati trgovinske vjetrove u pravom smjeru kako bi pomogla u stvaranju barometarske ravnoteže i spriječila automobilsku ''superoluju''.
