Sjedinjene Američke Države su vodeća svjetska supersila koja se nalazi u vlastitoj ligi. Unatoč nedavnim tvrdnjama kako se njezina dominacija u telekomunikacijama, umjetnoj inteligenciji i biomedicini suočava s prijetnjama konkurencije, njihova vodeća pozicija će ostati netaknuta u godinama koje dolaze. Nedavno su Sjedinjene Američke Države poduzele niz mjera kako bi ograničile gospodarsku suradnju s Kinom pod krinkom aktualnog trgovinskog spora. Bijela kuća je objavila izvješće nazvano ''Kako gospodarska agresija Kine prijeti tehnologiji i intelektualnom vlasništvu SAD-a i svijeta'' s obzirom na to da je pooštrila svoje mjere koje se tiču inozemnih investicija u SAD. Također teži nadziranju drugih zemalja ograničavajući im pristup ključnim tehnologijama.
Ovi posljednji potezi SAD-a sastoje se od tri ključna aspekta tipične tehnološke hegemonije.
Kao prvo, koristi ključne tehnologije kako bi potisnuo potencijalnu konkurenciju i ostvario veliki profit. Primjerice američke tvrtke s vlasništvom nad naprednim tehnologijama zahtijevaju visoke naknade za patente i stvaraju tržišni monopol. Čak koristi i svoje ključne tehnologije za uvođenje sankcija za strane tvrtke.
Kao drugo, miješa se u tržišno natjecanje rušeći tržišnu stabilnost i potkopavajući ili ograničavajući izravna inozemna ulaganja koristeći isprike koje se tiču briga oko nacionalne sigurnosti. Brani stranim tvrtkama kupnju američkih koje imaju prava za napredne tehnologije, održavajući strogu kontrolu nad high tech izvozom uz ograničavanje pristupa američkom tržištu inozemnim high tech tvrtkama.
Kao treće, uvodi visoke pristojbe na uvoz high tech proizvoda u nastojanju da spriječi razvoj tech industrija drugih zemalja. Nedavni porast pristojbi za high tech proizvode iz Kine su primjer toga.
Tijekom dugog vremenskog razdoblja SAD je stajao na vrhu globalnog lanca vrijednosti kroz svoje prednosti u ključnim tehnologijama. Američke multinacionalne kompanije su zadržale ovu prednost čak i u slučajevima u kojima su ušle u zajedničke poduhvate i preuzele kompanije izvan SAD-a. Ukoliko SAD osjeća da je njegova nacionalna sigurnost ugrožena kada se njegova dominacija u određenim područjima tehnološkog sektora susreće s konkurencijom, što je onda s nacionalnom sigurnošću zemalja koje se uvelike oslanjanju na američku tehnologiju?
Tehnološka hegemonija znači i ozbiljne posljedice. Diljem svijeta vodi do trgovinskih sporova koji uvode značajne troškove na globalni tehnološki napredak i međunarodni gospodarski razvoj. Može čak voditi i do obrnutog tijeka u globalnom gospodarskom razvoju.
Također narušava globalni lanac vrijednosti, koji bi se idealno trebao razvijati prirodno kako zemlje trguju slobodno na otvorenom tržištu, a svaka ostvari onoliko kolike su njezine prednosti. Narušavajući svoj visokoučinkoviti status quo, tehnološka hegemonija SAD-a donosi štetu drugima, no također i sebi.
Američka tehnološka hegemonija zanemaruje potrebe drugih zemalja za tehnološkim poboljšanjem. No dugoročno gledajući, pokušaj sprečavanja drugih zemalja da se penju na ljestvici tehnološkog napretka će propasti, a SAD će pasti u još veću izolaciju u međunarodnoj areni.
Kao posljednje, hegemonijsko ponašanje SAD-a ide u suprotosti s prirodnim napretkom tehnološkog razvoja i tržišnog gospodarstva. Nedostatak pritiska od konkurencije obeshrabruje inovacije i eventualno vodi do pada u konkurentnosti.
Kako se globalne znanstvena i tehnološka revolucija odnosno industrijska transfromacija ubrzavaju, prijenos i širenje napredne tehnologije su nezaustavljivi. Zemlja koja ide prema ograničavanju i blokiranju tehnološke razmjene će u konačnici štetiti sama sebi.
Gospodarska i tehnološka globalizacija su zemlje cijeloga svijeta približile u mnogo bliskiju, integriraniju cjelinu. Kako je trend prema globalizaciji postao nepovratan, trebamo nastaviti promicati suradnju i veću integraciju globalnog lanca vrijednosti. To je mnogo mudriji izbor za sve nacije da zajednički promiču znanstveni i tehnološki napredak te gospodarski razvoj diljem svijeta.
