Zakon naziva "Lex LNG" usvojen je sa 77 glasova "za", dok je protiv zakona glasalo 25 zastupnika. Većina članova opozicije je prije glasanja napustilo sabornicu budući da se nisu slagali s odlukom vlade da zakon donese po brzom postupku.
Kako izviještava HINA, Zakonom o plutajućem terminalu za ukapljeni naftni plin uređuje se rješavanje imovinskih i pravnih pitanja na lokaciji terminala, izdavanje koncesije na pomorskom dobru za realizaciju terminala i koncesijske naknade i definira naknada za sigurnost opskrbe. Nositelj investicije u projekt je tvrtka u državom vlasništvu LNG Hrvatska.
Planira se da će godišnji kapacitet terminala biti 2,6 milijardi metara kubičnih. Vlada tvrdi da je izgradnja LNG terminala od strateške važnosti za Hrvasku.
Europska unija želi diverzificirati izvore opskrbe te je odlučila financirati oko trećinu troškova projekta, koji ukupno iznosi 104,1 milijuna eura (121 milijuna američkih dolara). Ukupna vrijednost projekta je otprilike 383 milijuna eura.
Sudeći prema planu, terminal bi s radom trebao početi početkom 2020.
Geostrateška važnost projekta bi mogla biti očitija od gospodarske važnosti. Terminal se ne bi koristio samo za opskrbu Hrvatske, već i drugih države Europske unije koje ovise o uvozu plina iz Rusije.
Ruski ambasador u Hrvatskoj Anvar Azimov je 6. lipnja novinarima rekao da Moskva ne vidi nikakav problem u terminalu na Krku, no naglasio je da će plin iz Rusije uvijek biti jeftiniji.
Hrvatska 60 posto plina uvozi iz Rusije.
