PEKING, 1. ožujka (Xinhua) -- Ma Huateng, osnivač i generalni direktor internetskog giganta Tencenta koji posjeduje bogatstvo od 295 bilijuna yuana (oko 46,6 bilijuna američkih dolara) sada je najbogatiji čovjek u Kini.

Ovaj poslovni čovjek koji je također poznat i kao Poni Ma skočio je za 23 mjesta i sada je 15. najbogatiji čovjek na svijetu, sudeći prema Hurun popisu najbogatijih ljudi na svijetu u 2018. koje je objavljeno u srijedu.

Ono što stoji iza Maova rasta i rasta njegove tvrtke je rastuća digitalna ekonomija Kine, koja je postala priča o komercijalnom uspjehu.

Tencent i Alibaba su dvije najpoznatije kineske tvrtke kada govorimo o tržišnoj vrijednosti, što se uvelike razliku od situacije od prije samo pet godina kada se niti jedna internetska tvtka nije nalazila među 10 najbogatijih tvtki.

Ne samo da digitalna ekonomija mijenja kinesko društvo i svakodnevni život ljudi, već stvara i ogromne poslovne prilike za strane tvrtke.

NOVI MOTOR PREOBLIKUJE GOSPODARSTVO

Rastuća digitalna ekonomija mijenja kineski gospodarski okoliš budući da tehnologije poput velikih podataka i UI (umjetna inteligencija) oživljavaju tradicionalne industrije i bacaju novo svjetlo na visokokvalitetni razvoj.

Kineska digitalna ekonomija je u 2017. uprihodila 26 bilijuna yuana, što čini oko 32 posto nacionalnog BDP-a, sudeći prema Kineskoj akademiji informacijskih i komunikacijskih tehnologija. Rast digitalne ekonomije od 18 posto je premašio rast sveukupnog gospodarstva, koje je u 2017. raslo stopom od 6,9 posto.

Taj trend će se najvjerojatnije nastaviti u bdućnosti i očekuje se da će vrijednost kineskog digitalnog gospodarstva do 2035. dosegnuti 16 bilijuna američkih dolara.

"Kina je već doživjela veću digitalizaciju od većine promatrača i ima potencijala da postavi digitalni okvir svijeta u predstojećim desetljećima," navedeno je u najnovijem izvještaju globalnog instituta McKinsey pod nazivom "Kineska digitalna ekonomija: vodeća globalna sila."

Kina je najveće na svijetu tržište e-trgovine te čini više od 40 posto vrijednosti svih transakcija na svijetu, dok je prije deset godina činila manje od jednog posto. Kada govorimo o mobilnim plaćanjima, transakcijska vrijednost Kine je 11 puta veća od one Sjedinjenih Američkih Država, sudeći prema izvještaju.

"Digitalna ekonomija sve više doprinosi nacionalnoj ekonomiji i postaje svježi pokretač ekonomske transformacije i nagradnje," rekao je Lin Nianxiu, zamjenik voditelja Nacionalne komisije za reformu i razvoj, glavnog ekonomskog planera Kina.

SVE JE MOBILNO

I dok tvtke koje puno ulažu u digitalnu ekonomiju žanju plodove svog e-truda i obični ljudi uzimaju svoj dio plijena.

Na platformama tih internetskih giganata, možete učiniti gotovo sve što želite samo klikom na vašem pametnom uređaju -- naručiti namirnice, prebaciti novac, gledati filmove, rezervirati putovanje, čak i upravljati portfeljem svojih dionica.

Svaki dan život postaje sve jednostavniji, brži i veoma često jeftiniji.

Gđa. Sun iz Pekinga je veoma zauzeta žena, no ponosna na svoj dom i zabrinuta zbog tvrdoglavih mrlja u kuhinji i leda koji se nakuplja u zamrzivaču. Sada na svom mobitelu ima aplikaciju koja joj pomaže da u svoj dom pozove profesionalne čistače koji u kratkom roku riješe sve njene probleme. "Štedi vrijeme i energiju," rekla je.

Mobilni internet rađa nova zanimanja i nove industrije s prilagođenim uslugama udaljenim samo nekoliko klikova mišem. Digitalni životni stil je nova stvarnost i novo normalno: mobilno plaćanje, mobilna zabava, mobilno druženje i čak "mobilno vođenje ureda."

Oko 531 milijun Kineza sada koristi neki oblik mobilnih plaćanja, 12 posto više nego godinu prije, sudeći prema Kineskoj internetskoj mreži informacijskih centara (CNNIC).

Više od 300 milijuna ljudi naručuje hranu online, čime se stvara novo tržište koje je u 2017. vrijedilo oko 204,6 bilijuna yuana. To je za 23 posto više nego u 2016., sudeći prema Meituan-Dianpingu, online platformi za naručivanje hrane i rezervaciju karata za kino.

U 2016. godini je korištenjem mobilnog plaćanja napravljeno transakcija u iznosu višem od 157 bilijuna yuana, što je za gotovo 50 posto više nego u 2015., navode iz Narodne banke Kine.

DEKODIRANJE NAGLOG RASTA

Nagli rast kineske digitalne ekonomije temelji se na većem i mlađem kineskom tržištu koje je omogućilo brzu komercijalizaciju digitalnog poslovanja velikog razmjera, navodi se u McKinseyjevom izvještaju.

U 2016. je u Kini bilo 731 milijun korisnika interneta, više nego u Europskoj uniji i Sjedinjenim Američkim Državama zajedno. I gotovo jedan od pet korisnika interneta u Kini se oslanja samo na mobilni uređaj, u usporedbi s pet posto u SAD-u, sudeći prema izvještaju.

Uspjeh internetskih giganta se također temelji na čvrstim temeljima koje su postavile same tvrtke i vlada.

Baidu, Alibaba i Tencent, zajedno poznati pod karticom BAT, su potrošili velike iznosse na razvijanje višedimenzionalnih i multi-industrijskih digitalnih ekosustava koji su prodrli u gotovo svaki aspekt ljudskih života.

Funkcionalnost koje "super aplikacije" nude se od 2011. godine povećala skoro sedam puta. Uz BAT, drugi digitalni inovatori poput Xiaomija i NetEasea i tradicionalni igrači poput Ping Ana izgrađuju svoje vlastite ekosustave.

Podrška u obliku vladinih politika je također odigrala značajnu ulogu. Digitalna ekonomija je dio vladine vizije ekonomije koju predvodi inovacija, plan da ekonomski rast ostane održivim i da se domaće tvrtke mogu natjecati globalno.

Vlada je iznijela cijeli niz mjera poput one "Proizvedeno u Kini 2025" i strategije "Internet Plus" koje potiču integraciju internetskih tehnologija i proizvodnje, kao i drugih tradicionalnih sektora.

Osnovati vlastitu tvrtku je sada lakše nego ikada, ne samo kada govorimo o administrativnim procedurama i odobrenju vlade, već i o cijelom nizu načina financiranja startupova.

STRANE PČELE ZUJE OKO KINESKOG MEDA

I dok bicikli koji se dijele preplavljuju ulice kineskih gradova, a mušterije koje sa sobom ne nose novac obroke u restoranu plaćaju mobitelima, digitalna ekonomija se samo da se još više širi, nego i sve veći broj stranih tvrtki žele svoj komad kolača.

Apple očajnički želi veći dio tržišta mobilnog plaćanja kojim dominiraju WeChat i Alipay. U srpnju prošle godine Apple Pay je pokrenuo svoju najveću marketinšku kampanju otkako je ušao u kinesko tržište, nudivši pritom tjedan dana popuste i do 50 posto.

Prihodi od online maloprodaje su u 2017. iznosili 7,18 bilijuna yuana, što je za trećinu više nego godinu prije, a dok kineske tvtke Alibaba i JD.com dominiraju tržištem, njihova američka konkurencija Amazon pokušava uzeti svoj dio kolača.

U lipnju 2017. Amazon je pokrenuo suradnju s Miguom, podružnicom China Mobilea koja drži jednu on najvećih mobilnih čitateljskih platformi kako bi kreirali novi Kindle isključivo za kineske čitatelje.

Prihodi od prodaje na Amazonu Kina su na prošlogodišnji Crni petak bili dvostruko veći nego godinu prije. Popis prekograničkih kupaca koji tu stranicu koriste je u dvije godine narastao za 22 posto.

Iz američkog Airbnba su rekli da ove godine planiraju utrostručiti broj radne snage u Kini i udvostručiti ulaganja u tržište kako bi bolje služili kineskim putnicima.

Kina ima jednu od najaktivnijih ekosustava za digitalno ulaganje i startupove na svijetu, navodi se u McKinseyjevom izvještaju.

Kina se nalazi među prva tri mjesta na svijetu za ulaganja u rizični kapital u ključne tipove digitalne tehnologije, ukljućujući virtualnu stvarnost, vozila bez vozača, 3-D printanje, robotiku, dronove i UI, navodi se.