Rast je također značajno niži kada ga usporedimo s trećim kvartalom iste godine kada je bio za 3,3 posto viši.
Najveći pozitivni doprinos promjeni volumena BDP-a realiziran je u finalnim izdacima za potrošnju kućanstava, navodi se u izvještaju Zavoda. U isto vrijeme je doprinos neto inozemne potražnje bio negativan.
Kroz cijelu 2017. hrvatsko gospodarstvo je raslo za 2,8 posto, što je sporije od 3,2 posto koliki je bio rast u 2016. godini.
Hrvatski ministar financija Zdravko Marić je naglasio da bi Hrvatska trebala ciljati na više stope rasta.
"Uz osobnu potrošnju, trebalo bi doći do značajnog doprinosa ulaganja zato što će to imati najveći utjecaj na rast BDP-a, ne samo u idućoj godini, već i u predstojećim godinama," naglasio je Marić, u srijedu je izvijestio HRT.
U međuvremenu su iz Hrvatske udruga poslodavaca izjavili da nisu zadovoljni stopama rasta. Predsjednica udruge vjeruje da su Hrvatskoj potrebne strukturalne promjene i bolji poslovni i investicijski okoliš koji mogu stimulirati rast. U protivnom će Hrvatska zaostati za drugim državama članicama EU.
Kao najmlađa država članica EU Hrvatske se u 2015. godini počela oporavljati nakon šest godina recesije.
Međunarodni monetarni fond (MMF) je u listopadu 2017. urgirao da Hrvatska ubrza strukturalne reforme kako bi poboljšala svoje izglede za rast gospodarstva. MMF navodi da će bez ključnih reformi rast stagnirati i ostati na oko 2 posto.
MMF je predvidio da će u 2017. rast Hrvatske biti oko 3,1 posto.
