BUDIMPEŠTA, 26. studenog (Xinhua) --Dok se kineski premijer Li Keqiang zaputio u nedjelju prema Budimpešti na šesti sastanak šefova vlada Kine i zemalja srednje i istočne Europe, nekada zaostali dio Europe dobiva još jednu priliku za predstavljanje svog novog naslova - najbrže rastuća regija u Europi.

Podaci iz Europske unije (EU) stavljaju na popis Rumunjsku (8,6% u trećoj četvrtini 2017.), Latviju (6,2%), Poljsku i Češku (obje po 5,0%) kao četiri najbrže rastuća gospodarstva u Europskoj uniji, a sve četiri zemlje su članice suradničkog okvira Kine i zemalja srednje i istočne Europe i uzimaju lavovski dio kineskih investicija u regiju.

Kina pomaže Europi u preobrazbi svojih nekada gospodarski zaostalih zemalja u nove pokretače rasta.

Od 2009. do 2014. je izvoz iz zemalja srednje i istočne Eruope u Kinu narastao za 173%, a ukupna trgovinska razmjena s Kinom je porasla za 86%, objavio je dnevnik Luxemburger Wort. U prva četiri mjeseca 2017., zemlje srednje i istočne Europe su izvezle 5,48 milijardi američkih dolara vrijedne proizvode u Kinu, što je na godišnjoj razini povećanje od 18,9%.

Svake godine, preko 800 000 kineskih turista provodi svoje odmore u zemljama srednje i istočne Europe, sa zemljama poput Bugarske koje svjedoče rastu posjetitelja od 50% na godišnjoj razini u prvoj polovici 2017. Nadalje, preko 8 milijardi američkih dolara investicija je dovedeno u regiju zbog kineske inicijative Pojas i put, pokazali su podaci kineske vlade.

Nisu samo te zemlje imale koristi od suradnje, već i cijela Europska unija.

Na primjer, pomažući oko nejednakog razvoja među državama članicama, kineske investicije koriste promicanju integracije EU. Dodatno, mnogi od primarnih materijala koji se izvoze iz zemalja srednje i istočne Europe u zapadnu i sjevernu Europu se obrađuju i izvoze u Kinu, što također doprinosi razvoju Europe.

Treba spomenuti i kako s izgradnjom željeznice Budimpešta-Beograd, ekspresne kopneno-morske poveznice Kina-Europa i više logističkih centara u regiji Kina pomaže u daljnjem jačanju uloge zemalje srednje i istočne Europe kao prometnog središta na euroazijskom kopnenom mostu.

Iskorištavajući u potpunosti prednost svoje geografske lokacije na poveznici europskog i azijskog kontinenta, zemlje srednje i istočne Europe mogu igrati ključnu ulogu i izgradnji infrastrukture i povezivosti, kao i u globalnoj suradnji oko proizvodnih kapaciteta, na taj način doprinoseći sveobuhvatnom strateškom partnerstvu Kine i Europe.

Ukratko, to je igra u kojoj svi pobjeđuju. Odnosi Kine i EU su trenutno na povijesnom vrhuncu, s bilateralnom trgovinom koja dostiže nevjerojatne razine (veleposlanik Zhang Ming, čelnik Kineske misije pri EU, procjenjuje je na više od milijun američkih dolara svake minute). Između dvije strane odvija se preko 600 letova tjedno, s više od 6,6 milijuna međusobnih posjeta samo u prošloj godini.

Unatoč sveukupnmo zdravim odnosima, EU je ponekad, nažalost, postupala prema Kini s uznemirenošću i optužbama.

Prikazujući kineske investicije kao špijunažu koja cilja visoku tehnologiju europskih tvrtki i način za "kupnju političkog utjecaja" u zemljama srednje i istočne Europe, neki političari iz EU kao da se boje kako će čvrsta suradnja Kine i zemalja srednje i istočne Europe posijati neslogu između EU i njenih istočnih partnera.

Međutim, jedino čega se treba bojati Europska unija je ona sama.

Oni koji opisuju kineske investicije kao špijunažu zanemaruju, možda i ne namjerno, sljedeće činjenice.

Od 2010., Kina ima najbrže superračunalo na svijetu. U 2016., Kina je imala deset sveučilišta među vodećih 50 na svijetu što se tiče inženjerstva/tehnologije i računarstva. Iste godine, Kina je prva na svijetu lansirala kvantni satelit. Kroz proteklih pet godina, patenti umjetne inteligencije koje je prijavila Kina su skočili za 186%. Po tom pitanju je Kina sada jedino iza Sjedinjenih Američkih Država i prilično ispred EU i Japana, stoji u novinama Sydney Morning Herald.

Sučeni s takvim podacima, bilo kakvo spominjanje kako bi Kina mogla planirati preuzimanje europskih tvrtki u pokušaju krađe tehnologije je smiješno i izvire ili iz neznanja ili iz kulturalne bahatosti.

Isti stav s lakoćom možemo pratiti iza klevetničke kampanje iza inicijative Pojas i put. Ustvari su europske zemlje poput Grčke i Poljske imale velike koristi od inicijative. Međutim, nažalost, duboko ukorijenjen mentalitet nulte sume i ideološka pristranost protiv Kine su naveli neke političare i neke medije da zatvore oči pred ovim postignućima.

Tijekom razgovora u Manili, glavnom gradu Filipina, 14. studenog premijer Li je rekao Donaldu Tusku, predsjedniku Europskog vijeća, kako bi dvije strane trebale riješiti svoje stare probleme uz veću mudrost. Očigledna briga zbog rastuće suradnje Kine i zemalja srednje i istočne Europe je definitivno jedan od "starih problema."

Kako sve više europskih zemalja pokazuje interes za kineske investicije i inicijativu Pojas i put, staromodni mentaliteti i pristranost su doveli u rizik prosperitet cijelog kontinenta. Pouzdaniji stav otvorenog uma EU prema Kini bi svakako svima donijeo korist. To je vjerojatno "veća mudrost" koju je zatražio Li.