Naša ekipa novinara s CRI je 29. kolovoza 2017. posjetila jedno od najzanimljivijih arheoloških nalazišta na svijetu, Terakota vojsku, UNESCO-ovo zaštićeno mjesto svjetske baštine. Malo je reći kako je prizor zapanjujuć.
Terakota vojska
Terakota vojska je dio nekropole prvog kineskog cara Qin Shi Huang Dija (259. pr.n.e-210. pr.n.e.), za koju se prema istraživanjima smatra da zauzima područje od približno 98 kvadratnih kilometara. Procjenjuje se kako Terakota vojska broji više od 8 000 vojnika, 130 kočija s 520 konja i 150 konjaničkih konja. Gradnja nekropole je započela kada je Qin Shi Huang Di postao kralj države Qin u dobi od 13 godina, a zapisano je kako je na njoj radilo čak 700 000 ljudi.
Sve figure su u prirodnoj veličini, imaju različita lica, te se razlikuju i po visini, a najviši su naravno generali. Originalno su figure bile obojene, no nažalost boja se izgubila. Iako su vojsku slučajno otkrili lokalni seljaci prilikom iskopa bunara 1974., njeno postojanje je zabilježio najslavniji povjesničar drevne Kine, Sima Qian koji je živio približno stoljeće nakon cara Qin Shi Huang Dija. Nalazi se u podnožju planine Li u okrugu Lintong, nedaleko od Xi'ana, glavnog grada sjeverozapadne kineske pokrajine Shaanxi. Sama grobnica slavnog cara još nije iskopana, zbog straha od oštećenja njenog sadržaja, iako je njena lokacija poznata.Terakota vojska je jedno od mjesta koje bi ste svakako trebali posjetiti tijekom života.
Kratka povijest Xi'ana
Područje današnjeg Xi'ana je od drevnih vremena bilo vrlo važno za povijest Kine. Još je tijekom države Zhou zapadno od današnjeg Xi'ana uspostavljena prijestolnica u dva grada, Feng i Hao, koji su služili kao dvojna prijestolnica od kasnog 11. stoljeća do 770 godine prije nove ere.
Prijestolnica je zbog političkih nemira 770. pr. n.e. premještena u Luoyang. Država Qin je 350 pr. ne. e premjestila svoju prijestolnicu u Xianyang sjeverno od današnjeg Xi'ana, a kada je Qin Shi Huang Di, prvi kineski car poznat po terakota vojsci iz njegove grobnice, ujedinio Kinu Xianyang postao prijestolnica prvog kineskog carstva.
Grad je spalio vojskovođa Xiang Yu, te je tada okončana i dinastija Qin. Xianga Yua je naposljetku porazio Liu Bang, car osnivač dinastije Han, te je 202. godine prije nove ere uspostavio novu prijestolnicu Chang'an, što se tradicionalno smatra datumom osnutka današnjeg Xi'ana.
Car Wu Di (141.-87. pr.n.e.) iz dinastije Han je iz Chang'ana poslao prve misije u unutarnju Aziju, te tako započeo drevni Put svile, a grad je bio njegova početna točka. Grad je nakon 24. godine naše ere izgubio na važnosti zbog političkih nemira, te je dugo vremena ostao samo pokrajinsko središte. Grad je ponovo dobi na važnosti u četvrtom stoljeću i posto važno središte budizma u Kini.
Grad je najviše procvao tijekom dinastije Tang (618.-904.) kada je postao važno religijsko središte u Kini, ne samo za budizam i taoizam, već i za maniheizam, zoroastrizam i nestorijansko kršćanstvo, a počela se javljati i muslimanska zajednica, koja je procvat doživjela tijekom dinastije Ming, te i danas postoji živopisna i zanimljiva muslimanska četvrt uz Veliku džamiju u Xi'anu.
Iako je nakon pada dinastije Tang grad ponovo izgubio na važnosti nije prestao postojati, te je ponovo procvao tijekom dinastije Ming, kada je dobio i svoje današnje ime Xi'an. Danas je grad ponovo vrlo važno prometno, kulturno, industrijsko i obrazovno središte sjeverozapadne Kine.
