PEKING, 5. lipnja (Xinhua) -- Odgovaranje na klimatske promjene, jedan od najvećih izazova s kojim se svijet susreće danas, zahtijeva ne samo ambiciozne inicijative, već također, još značajnije, poduzimanje zajedničkih napora cjelokupne međunarodne zajednice.

Učestaliji šumski požari, ubrzan rast razine mora, sve veće poplave uz obalu i duži, intenzivniji vrućinski valovi... Svi ti rizici prisiljavaju narode i vlade da prihvate činjenicu kako je globalno zatopljenje postalo temeljna prijetnja gospodarstvima i dobrobiti zemalja diljem svijeta.

Kao priznanje ovome, predstavnici preko 100 zemalja su proveli dva tjedna u Parizu u prosincu 2015., kujući završne riječi povijesnog klimatskog sporazuma, koji uključuje jedinstvene napore diljem svijeta kako bi se smanjila otpuštanja stakleničkih plinova i ublažili učinci globalnog zatopljenja od 2020.

No, na žalost gotovo svih, predsjednik SAD-a Donald Trump je u četvrtak najavio kako će se njegova zemlja povući iz Pariškog klimatskog sporazuma, koji mnogi smatraju "najboljom prilikom koju imamo za spasiti planet."

Trumpova odluka je dočekana sa snažnim protivljenjem, ne samo na globalnoj pozornici, već i unutar vlastite zemlje. U očima političkih promatrača, najava nije bila iznenađenje.

Nazivajući klimatske promjene obmanom tijekom predizborne kampanje, Trump je obećao izlazak iz Pariškog sporazuma i ukidanje raznih klimatskih mjera koje je uvela Obamina administracija kako bi oživio klonulu industriju ugljena i stvorio više radnih mjesta u unutrašnjosti SAD.

Jasno, kada je donosio odluku o povlačenju iz sporazuma kako bi ispunio predizborna obećanja, ono što je predsjedniku bilo na umu su unutarnja politika zemlje i kratkoročni gospodarski dobici, umjesto šire slike svjetske dugoročne dobrobiti i interesa.

Zapravo, stvarna obaveza Sjedinjenih Američkih Država je promicanje globalnih napora u nošenju s klimatskim promjenama i zaštiti okoliša jer su povijesno odgovorne za više otpuštanja štetnih tvari nego bilo koja druga zemlja.

Kako je istaknuo David G. Victor, dugogodišnji istraživač klimatskih politika na Sveučilištu u Kaliforniji, San Diego, "Govoreći kumulativno, mi (Sjedinjene Američke Države) smo svakako odgovorni za ovaj problem (klimatske promjene) više od bilo kog drugog."

Ovo, u očima mnogih, obvezuje Sjedinjene Američke Države na poduzimanje konkretnih i ambicioznih akcija kako bi se usporilo globalno zagrijavanje. Ovo je također objasnilo zašto se Trumpva odluka naširoko smatra velikom preprekom, govoreći politički i praktično, za globalne napore u nošenju s klimatskim promjenama.

No, osim emocija i šoka izazvanih njegovom odlukom, povlačenje SAD neće dovesti u pitanje dinamiku koja je diljem svijeta uspostavljena u borbi protiv klimatskih promjena, jer se opći trend i zamah ne mogu poništiti.

Od kako je Pariški klimatski sporazum potpisan 2015., više od 190 zemalja je potpisalo sporazum, a 146 zemalja ga je već ratificiralo. Mnogi drugi veliki igrači po ovom pitanju, uključujući Europsku uniju, Kinu i Indiju su već ponovili svoju voljnost za ubrzanjem napora.

Čak i u Sjedinjenim Američkim Državama, mnoge države i općinske vlade, kao i poduzeća, su objavili kako će nastaviti svoje napore u smanjivanju otpuštanja stakleničkih plinova unatoč odluci njihovog predsjednika.

U današnjem svijetu, zemlje i poduzeća su postali svjesni činjenice kako je u njihovom vlastitom interesu smanjiti otpuštanja ugljikovih čestica. Shvatili kako to ne vodi uništavanju gospodarstva, već domaća klimatska akcija proizvodi stvarne koristi po pitanju stvaranja radnih mjesta, ublažavanja siromaštva i kontrole zagađenja. Kako se utjecaji globalnog zagrijavanja osjećaju diljem svijeta, uvidjeli su na konkretnim događajima kako će nebavljenje klimatskim promjenama imati stvarne i dugotrajne negativne posljedice.