Kina ima za cilj do 2020. postati azijska top destinacija za studente iz inozemstva s 500 000 upisanih godišnje do navedenog razdoblja. [Arhivska fotografija: baidu.com]

Četiri mjeseca prije nego li je magistrirao računalne znanosti, student iz Irske Gareth Lacey dobio je ponudu za posao od jedne kineske tehnološke start-up kompanije u pekinškoj inačici Silicijske doline.

To možda ne zvuči kao velika stvar za studenta znanstvenog diplomskog studija u Pekingu, no ponuda nije došla 'lakšim' putem.

Kina je tek nedavno spustila prag uvjetovan radnim iskustvom diplomanata iz inozemstva, otvarajući tako niz mogućnosti, posebice stranim studentima koji stječu stupnjeve visokog obrazovanja u najmnogoljudnijoj zemlji svijeta.

Za strane studente bilo je gotovo nemoguće zaposliti se u Kini odmah nakon završetka studija. Kako je istaknuo navedeni student iz Irske - dvije godine radnog iskustva bile su obavezne u većini slučajeva.

Lacey, koji je inače studirao na Pekinškom institutu za tehnologiju biti će prvi koji će od novih mjera imati koristi. On je novu mjeru opisao kao ''dobrodošlu promjenu'' za njega i mnoge sličnima njemu koji su u istoj ili sličnoj poziciji.

Prema kružnoj obavijesti koju su u siječnju zajednički objavili Ministarstvo za ljudske resurse i socijalnu sigurnost, Ministarstvo vanjskih poslova i Ministarstvo obrazovanja, strani studenti sa završenim diplomskim studijem ili višim stupnjem s nekog kineskog ili ''dobro znanog'' stranog sveučilišta mogu dobiti ponudu za posao u roku od godinu dana nakon diplomiranja.

Željeni kandidati bi trebali biti zdravi, bez kriminalnog dosjea, imati prosjek ocjena B (ili 80 od 100 točaka na za to određenoj ljestvici) odnosno po hrvatski ''četvorku'', imati ponudu za posao koja je vezana uz područje za koje su se školovali i s prihodima ne nižima od lokalnog prosjeka. Oni koji se uspješno kandidiraju će dobiti radnu dozvolu na jednu godinu koja će se moći produžiti na ne više od pet prilikom obnove.

Lacey je rekao kako je kinesko tržište rada itekako privlačno strancima koji traže posao zbog konkurentnih plaća i relativno niskih troškova života.

Uslijed svog brzog razvoja, kinesko tržište ima mnogo više za ponuditi strancima koji traže posao. Tipični poslovi za iseljenike nekada su bili profesori jezika, rukovodeći djelatnici u multinacionalnim kompanijama i djelatnici stranih misija, no njihov se raspon brzo širi.

Podaci o broju stranih radnika u Kini nisu uvijek dostupni. Procijenjuje se kako je u prvom desetljeću ovog stoljeća, broj stranaca koji su radili u Kini porastao tri puta i to na 220 000, sudeći prema podacima Ministarstva javne sigurnosti koje nadgleda sve poslove vezane uz useljeništvo.

Lacey je rekao da sumnja kako će s novim mjerama porast broja ''svježe'' diplomiranih koji traže posao u Kini biti velik.

''U prošlosti mi baš nije bilo jasno kako se više stipendija za studiranje u Kini nudi stranim studentima, no nakon što diplomiraju oni jednostavno moraju otići,'' istaknuo je.

Potrebno je naglasiti kako su kineska sveučilišta počela s ''agresivnim'' upisom stranih studenata od 2010. te se broj ponuđenih stipendija povećavao tijekom godina. Kina inače ima za cilj do 2020. postati azijskom top destinacijom za studente iz inozemstva s 500 000 stranih studenata upisanih svake godine.

Pekinški think tank Centar za Kinu i globalizaciju procjenjuje kako je oko 398 000 stranih studenata došlo studirati u Kinu tijekom 2015.

Ravnatelj Ureda za studente iz inozemstva pri Pekinškom institutu za tehnologiju Wang Ying istaknuo je kako je pekinška high tech zona Zhongguancun prošle godine započela s pilot-projektom provođenja ovih mjera te primjena ide jako dobro.

Wang je istaknuo kako su diplomci iskoristili priliku, a prošle je godine njegova škola organizirala jedanaest sajmova za poslove namijenjene studentima iz inozemstva. Svaki je bio prepun. Tech divovi poput Huaweija su bili među onima koji su tražili zaposlenike.

''Mnogi naši učenici su bili oduševljeni. Oni su mi rekli da žele učiti mandarinski i raditi u Kini,'' rekao je Wang.

Potraga za poslovima u Kini nije više ograničena samo na velike gradove, odnosno državne i pokrajinske metropole kao što su Peking, Šangaj i Shenzhen. Postoji veliki entuzijazam i u gradovima srednje razine, pa čak i onim manjima.

Pakistanac Ajaz Ali, polaznik doktorskog studija na Sjeverozapadnom institutu za ekologiju i resurse u sklopu Kineske akademije znanosti, ističe kako je njegov san raditi u Lanzhou, glavnom gradu pokrajine Gansu.

Ali je rekao kako mu je, osim sudjelovanja u vodećem svjetskom istraživanju kriosfere, važno i što su taj kraj i njegova kultura veoma jednostavni za prilagodbu došljacima muslimanske vjeroispovijesti kao što je i on. Pokrajina Gansu ima relativno veliku muslimansku populaciju te se u njoj poštuju islamski obredi i prakse.

Ali je dodao i kako su mnogi studenti iz Pakistana dolazili na studij u Kini, no dosad je mali broj njih bilo u mogućnosti ostati nakon diplome što zabrinjava mnoge od njih.

''Uostalom također je veoma teško naći dobar posao i kod kuće,'' istaknuo je.

Ravnatelj Ureda za studente iz inozemstva pri Pekinškom Sveučilištu za jezike i kulturu Ma Xiaolei, istaknuo je kako spuštanje kriterija za rad stranih studenata služi kao strategija za oživljavanje Kine kroz razvoj ljudskih resursa.

Rekao je kako će zaposlenici iz inozemstva pomoći kineskim tvrtkama da iskoriste prednosti s obzirom na njihovo širenje u inozemstvo te je logično da strani studenti koji diplomiraju na kineskim sveučilištima iskoriste ono što su naučili tijekom svog školovanja.

U cilju otvaranja svojega tržišta, Kina je također ublažila mjere vezane uz boravaka i ulaz stranaca. Prošle je godine 1 576 stranaca dobilo dozvolu za stalni boravak u Kini, što je porast od čak 163 posto u odnosu na prethodnu godinu.

Stranci sa stalnim boravkom uživat će ista prava kao i kineski građani u područjima kao što su između ostaloga investicije, stambene kupnje i obrazovanje.