BRUXELLES, 4. studenog (Xinhua) -- Suradnja između Kine i 16 zemalja Srednje i Istočne Europe ojačala je u posljednjih godinu dana, kako su stručnjaci i dužnosnici istaknuli uoči samog početka godišnjeg summita Kina i spomenutih 16 zemalja.
Summit spomenutog mehanizma, s ciljem produbljivanja tradicionalnog prijateljstva i povećanja uzajamne koristi, pokrenut je u Varšavi 2012., a nakon toga su slijedila godišnja izdanja Bukureštu i Beogradu, dok je posljednje održano prošle godine u kineskom Suzhou.
PLODONOSNI ISHODI
Nazvana i mehanizmom 16+1, suradnja između Kine i 16 zemalja Srednje i Istočne Europe dala je plodne rezultate od summita u Suzhou u studenom 2015., tijekom kojih su dvije strane objavile sektore koji su prioritet za suradnju od 2015. do 2020., što uključuje infrastrukturu, financije, poljoprivredu i međuljudske razmjene.
''Uvođenjem dnevnog reda iznesenog na summitu u Suzhou i povezivanje mehanizma 16+1 s Inicijativom Pojas i put, Kina i navedenih 16 zemalja svjedočili su plodnim rezultatima tijekom protekle godine, postavljajući tako primjer regionalnoj suradnji,'' rekao je profesor Wang Yiwei, ravnatelj Centra za europske studije na Sveučilištu Renmin.
Jedan primjer je i rujansko pokretanje termoelektrane Stanari, koja se nalazi 180 km sjeverozapadno od Sarajeva. Elektrana je izgrađena od strane kineske tvrtke uz pomoć 350 milijuna eura (386,94 milijuna američkih dolara) vrijednog kredita Kineske razvojne banke.
To je prvi projekt kojim je iskorišteno 10 milijardi američkih dolara posebne kreditne linija u sklopu mehanizma 16+1, kako je rekla kineska veleposlanica u BiH Chen Bo za novinsku agenciju Xinhua nakon svečanosti otvorenja termoelektrane, dodajući kako ovaj uspjeh predstavlja konkretan rezultat u okviru formata 16+1.
Drugi primjer je najava Rumunjske u svibnju kako je izgradnja nuklearne elektrane Cernavoda prioritet. S ulaganjem u vrijednosti višoj od 7 milijardi eura (7,74 milijardi američkih dolara), radi se o najvećem projektu suradnje u smislu obujma kapitala između Kine i zemalja Srednje i Istočne Europe.
Treći primjer je projekt modernizacije željezničke pruge Beograd-Budimpešta. Radovi su u Srbiji započeli krajem prošle godine, a radovi na dionici u Mađarskoj dobili su zeleno svjetlo tamošnjeg parlamenta u travnju, utirući tako put za vodeći projekta u okviru spomenutog mehanizma.Tih 370 km pruge će značajno poboljšati prijevoz između dviju zemalja te skratiti vrijeme putovanja s osam na manje od tri sata.
Promicanjem međusobnog povezivanja, Kina i zemlje u spoemnutoj regije preoblikuje svoju trgovinsku strukturu i mjere u svoj trgovinski volumen. Podaci pokazuju da je broj teretnih vlakova iz Kine u Europu, od prve vožnje 2011. su iznosili 39. Ukupno 16 kineskih gradova ima redovne linije prema desetak europskih gradova. Obujam trgovine između Kine i zemalja Srednje i Istočne Europe dosegao je 56,2 milijardi američkih dolara tijekom 2015., što je povećanje od 28 posto u odnosu na 2010.
"Mehanizam 16+1 je prikaz mjere 'Pogled na istok' spomenutih zemalja, produbljuje suradnju Kine sa zemaljama Srednje i Istočne Europe te Europe u cjelini, postavlja primjera za druge regije u povezivanju svoje razvojne strategije s kineskom inicijativom Pojas i put'', rekao je Wang dodajući da mehanizam 16+1 postaje vrhunac regionalne suradnje.
SOLIDNI TEMELJI ZA SURADNJU
Zemlje Srednje i Istočne Europe privlače mehnizam 16+1 jer im je potrebno više investicija kako bi poboljšali njihovu infrastrukturu i gospodarstvo, sudeći prema riječima profesora Mena Jinga, direktora Centra za studije o odnosima Europske unije i Kine studije na Europskom koledžu u belgijskom Bruggeu.
"U isto vrijeme, Kina promovira inicijativu Pojas i put. Kada pogledate kartu, vidi se da inicijativa obuhvaća zapad Europe, no ključne točke su zemlje Srednje i Istočne Europe," dodao je, ''Prema mehanizmu 16+1, dvije strane imaju ambiciozne planove te ogroman potencijal za suradnju.''
VEZE S EU
U sklopu promicanja suradnje 16+1, nezaobilazno pitanje za Kinu je njezina veza s Europskom unijom.
"Europa je prije imala negativan stav prema mehanizmu 16+1, gledajući na njega kao kinesku taktiku da se podijeli EU,'' ističe Shada Islam, direktorica Odjela za mjere pri think-tanku Friends of Europe a sjedištem u Bruxellesu.
"Posljednjih nekoliko godina EU je postupno počela gledati na sve s razumijevanjem. No, EU mora biti sigurna da 16+1 nije tajni sastanak,'' dodala je.
''Kina definitivno nema namjeru razdijeliti EU,'' podsjetio je Men na riječi veleposlanika dodajući kako bi s druge strane rezultat ili učinak mehanizma 16+1 mogao nenamjerno uzrokovati neke nesporazume sa strane EU.
Uredila: Franka
