Ostalo je još malo do otvaranja jednog od najznačajnijih političkih susreta na vrhu za ovu godinu. O summitu G20, koji uskoro započinje u Hangzhou, pišu se brojni članci te analize, a vodeći političari i ekonomski stručnjaci iznose svoja mišljenja i prognoze o mogućem ishodu ovog važnog, dvodnevnog zasjedanja.

Najmnogoljudnija zemlja svijeta, ujedno i ovogodišnji predsjedavatelj spomenute skupine, uložila je mnogo na svim razinama kako bi sve proteklo u najboljem redu i u konstruktivnim raspravama.

Hrvatski veleposlanik u Kini Nebojša Koharović mišljenja je kako će ovo biti jedan od najzanimljivijih i najbolje pripremljenih summita dosada.

''U prvom redu jer je Kini neobično stalo do ovoga formata te joj je važno da nametne neke od veoma važnih elemenata političko-gospodarske agende koji su obilježili i njezin razvoj, a s druge strane bi mogli poslužiti kao dobra receptura za zemlje u razvoju,'' istaknuo je Koharović.

ZEMLJE U RAZVOJU

Upravo su zemlje u razvoju ključna stavka susreta u Hangzhou jer je jedan od kineskih ciljeva tijekom godina bio ojačati njihovu ulogu kada je riječ o globalnom gospodarskom upravljanju.

Kako ovdašnji čelnici vole naglašavati, Kina se u sklopu G20, i kao predsjedavatelj i član, oduvijek zalagala za pružanje podrške upravo tim zemljama, premošćivanje razvojnih nedostataka i poticanja uravnoteženog globalnog rasta.

Summit u Brisbaneu prije dvije godine poslužio je predsjednku Xiju Jinpingu kao prilika za podsjetnik kako treba voditi računa o povećanju prisustva zemalja u razvoju te tržišnih gospodarstava u nastajanju, nudeći im također veći utjecaj u međunarodnim sustavima.

Susret u Hangzhou tako je obilježen s najvećim brojem predstavnika zemalja u razvoju u povijesti G20, kako je u svibnju ponosno objavio i kineski ministar vanjskih poslova Wang Yi.

''Kini je stalo do pokaže da je današnje gospodarstvo pretežno sastavljeno od zemalja koje nazivamo zemljama u razvoju, a tako i Kina sebe definira što je također s jedne strane jako zanimljivo. Kinu treba pohvaliti za taj iskorak odnosno za činjenicu da su se tome dijalogu na neki način priključile i zemlje koji prikazuju regionalne gospodarske grupacije ili potencijalne regionalne lidere, poput ASEAN-a, Afričke unije i Kazahstana,'' istaknuo je hrvatski veleposlanik dodajući da se radi o svojevrsnom putokazu i za idućeg predsjedavatelja te summit u njegovoj organizaciji.

''Čini mi se i da idući predsjedavatelj ide u tom smjeru te da će Njemačka iduće godine svakako biti na tom tragu. Kineske inicijative 'Jedan pojas, jedan put' sigurno će obuhvatiti globalizirana gospodarstva na euroazijskom putu što je jako važno.''

KRAJ MONOPOLA?

Kina kao ovogodišnji predsjedavatelj i domaćin summita svakako ima prigodu preuzeti vodstvo u unaprjeđenju i modernizaciji dijelova euroazijskih regija koje nisu napredne.

Sastankom u Hangzhou će se također pokrenuti inicijativa za podršku industrijalizacije Afrike i najmanje razvijenih zemalja kroz izgradnju kapaciteta, ulaganja i razvoja infrastrukture.

Stavljajući naglasak na spomenuta područja uz regionalne partnere iz ASEAN-a svjedočimo odmaku od tradicionalnog Zapada što je zanimljivo i Nebojši Koharoviću.

''Što je danas pravo područje međunarodnih odnosa je stvar koja podliježe brojnim analizama. Je li to područje i dalje monopolizirano ili je to područje otvaranja potpuno novih prostora i novih razvojnih, političkih i socijalnih modela kao što se čini danas? To su i dalje otvorena pitanja,'' rekao je dodajući kako se ipak ne smijemo prenagliti u nekim procjenama jer primjerice Laos sigurno neće imati istu ulogu na ovom summitu kao što će primjerice imati jedna Njemačka.

''No svakako je dobro da se čuje glas svake strane. To su zanimljive stvari i mislim da će za sve biti važno, bez obzira koji će konceptualni model na kraju dobit primat, da zapravo i jedna i druga strana bude svjesne kako razdoblje monopola završava. Čini mi se da je upravo to kineskoj strani najvažnije te da će im rasporedom uzvanika nakana i uspjeti,'' naglasio je hrvatski veleposlanik u Kini.

PREVENCIJA BUDUĆIH KRIZNIH ŽARIŠTA

Od početka ove godine vlada sve veća nesigurnost i složenost razvoja vezanog uz svjetsko gospodarstvo. MMF je nedavno po četvrti puta ove godine promjenio predviđanje vezano uz stopu rasta gospodarstva na globalnoj razini, odnosno s 3,2% na 3,1%.

Prvi summit G20 održan je 2008. baš kako bi se počelo ozbiljno razgovarati i pristupati problemu financijske krize čije se posljedice, kako je prikazano gore navedenim brojkama, snažno osjećaju i dalje. Postavlja se tako logično pitanje, odnosno kada će ovakav jedan mehanizam postati alat za prevenciju, a ne samo rješavanje kriznih žarišta kojima je u konačnici zahvaćen cijeli svijet?

''Svakako je u tom smislu zanimljivo pitanje čemu zapravo služi G20? Ako je G7 platforma za konzerviranje postojećih gospodarskih odnosa, predstavlja li onda G20 onu za evoluiranje odnosa ili je to samo, pojednostavljeno, prevencija? Naravno da moramo uzeti u obzir kako ni jedna tema o kojoj će biti riječi u Hangzhou neće moći prevenirati buduća krizna žarišta, međutim sigurno ih se mogu dotaknuti,'' istaknuo je Koharović dodajući kako je ipak problem u tome što se krizna žarišta danas ne odvijaju samo na temelju novih prostora gospodarskog razvitka, nego na problemima globalnih kriza koje su prije svega vezane za aktualnu geopolitičku situaciju, a ne za onu održivog razvoja i svega čega će se visoki predstavnici u Hangzhou dotaknuti.

''Čini mi se da je domaćin svjesno reducirao neke od tema, rekao bih mudro, pokušavajući pritom da previše geopolitike i svakodnevne geopolitičke krize ne utječe dosta na ono što bi trebali biti strateški pravci gospodarskog oporavka i platofme njegova razvoja,'' nastavlja hrvatski veleposlanik, ''No, s druge strane politički, sigurnosni i socijalni problemi su nešto što će sigurno opeterećivati svjetski razvoj i balans ukupnog razvoja navedenih faktora.''

RATIFIKACIJA PARIŠKOG SPORAZUMA

Glavni tajnik UN Ban Ki-Moon pohvalio je nedavnio nastojanja kineske vlade zbog fokusa na predstojeći summit G20.

Istaknuo je pritom kako mu se sviđa ono što čuje kada je riječ o promicanju održivog razvoja u sklopu spomenutog sastanka jer to ide u smjeru provođenja akcijskog plana koji će biti puna podrška Planu za održivi razvoj 2030. i Pariškom sporazumu o klimatskim promjenama.

No ono što je u tom smislu važno naglasiti jest da su dosad samo 22 zemlje ratificirale Pariški sporazum, a za punu ratifikaciju i u konačnici provedbu potrebno je 55 zemalja koje čine najmanje 55% globalne emisije stakleničkih plinova.

''Mislim da je lanjski sporazum u Parizu iznimno važan, međutim u njegovoj primjeni i dalekosežnosti rezultata mnoge stvari ostaju nejasne posebice ako pogledamo koji je broj zemalja ratificrao sporazum i činjenicu da one za globalnu emisiju stakleničkih plinova ne znače mnogo. Onda nam se može učiniti da smo na početku,'' istaknuo je Koharović dodajući kako tu nema onih koji su na neki način krivci ili žrtve nego se svaka zemlja odlučila za vlastitu brzinu ratifikacije i provođenja koju će diktirati karakteristike njezina unutrašnjeg razvoja te sama nužnost.

''No ono što je u Parizu bilo važno je bilo dijeljenje globalne odgovornosti te je Kina prilikom usvajanja dokumenta napravila značajne ustupke te iz tog razloga treba čestitati njezinom rukovodstvu na hrabrosti u tom smislu,'' zaključio je hrvatski diplomat.

Predstojeći summit, čija je tema "Prema inovativnom, oživljenom, međupovezanom i uključivom svjetskom gospodarstvu'', postavit će se prema rješavanju povećane neizvjesnosti u svjetskom gospodarstvu te porastu trgovinskog i investicijskog protekcionizma. Očekuje se da će prioritet u raspravama svakako biti dan uključivom i međupovezanom razvoju.

Svijet u ovome trenutku treba pojačanu koordinaciju globalnog upravljanja kako bi se osigurala gospodarska stabilnost, a ovaj sastanak može poslužiti kao sjajna prekretnica u trendu obilježenog povećanim protekcionizmom uz davanje poticaja rast trgovine na globalnoj razini na duge staze.

Autorica: Franka