Foto: Arhiva
Tribunal pri Stalnom arbitražnom sudu u Haagu danas bi trebao najaviti svoju takozvanu konačnu odluku o slučaju Južnog kineskog mora kojeg su pokrenuli Filipini.
Neki umirovljeni bivši dužnosnici, uključujući i one s Filipina i SAD-a, predlažu da bi se pitanje trebalo riješiti mirno između svije strane.
Alberto Encomienda radio je deset godina kao glavni tajnik Centra za pomorske i oceanske poslove pri filipinskom Ministarstvu vanjskih poslova. Parnica je pokrenuta dok je bio na dužnosti. On još uvijek smatra da se spor između Kine i Filipina radi o teritoriju koji nije obuhvaćen UN-ovom Konvenciju o pomorskom zakonu (UNCLOS).
"Arbitraža nije o suverenitetu. Mislim da je nešto umjetno zamijenjeno od strane Filipina. Prvo, suverena prava nisu suverenost. Koristimo li ih da sve riješimo? Mislim da ne."
Encomienda tvrdi kako je dijalog temeljen na Deklaraciji o ponašanju u Južnom kineskom moru (DOC) još uvijek najbolja ponuđena opcija.
Bivša Aquinova vlada tvrdila je da je pokušala sve kako bi našla rješenje kroz pregovore s Kinom, no da je bilo uzaludno. No Encomienda kaže da istina nije takva.
"Ako pogledate vremenski slijed u siječnju 2013. predali smo slučaj na arbitražu. Prema gledištu odvjetnika međunarodnog prava, nije moguće da je Aquinova vlada imala provela dobro istraživanje i razmatranje prije odluke da se zatraži arbitraža."
Encomienda također pobija optužbe protiv kineske izgradnje u Južnom kineskom moru za koje su zemlje poput Filipina i SAD-a optužile Kinu da militarizira regiju. Priznaje kako su Filipini prvi izgradili takva postrojenja u morskom području.
"Budući da smo pokušali poboljšati našu kontrolu nad otocima bili smo prvi koji smo tamo izgradili pistu. Među zemljama tužiteljicama Filipini su prvi izgradili pistu."
Encomienda također optužuje SAD za često pokazivanje mišića slanjem nosača zrakoplova u Južno kinesko more. Rekao je kako ono što je SAD učinio ne koristi regionalnoj stabilnosti, dok njegov pogled na međunarodni zakon održava hegemonski stav.
"Taj zakon je u temelju za velike sile. Dobro je ako je na njihovoj strani. Oni će prisiliti male zemlje da slijede zakon. No kad je zakon protiv njih, promjene pravila."
Stapleton Roy bio je američki veleposlanik u Kini u ranim 1990-tim. On također tvrdi da su razgovori bolji, nego sud za rješavanje pitanja vezana za teritorijalne sporove.
"Ne vjerujemo da će tribunal zauzeti poziciju o suverenitetu ili obraniti pomorske granice, što se mora učiniti bilateralnim pregovorima, a ne nezavisnim djelovanjem međunarodnog tribunala. Tako da mnogo pozornosti dajemo odluci međunarodnog suda, no naše stajalište je da se nadamo da će se temperatura smanjiti.
Wu Shicun iz Nacionalnog instituta za proučavanje Južnog kineskog mora rekao je kako dvije strane moraju imati na umu širu sliku te težiti zajedničkom razvoju, istodobno ostavljajući sporove sa strane.
"Nije realistično riješiti to u kratkom vremenskom razdoblju. Jedino rješenje su mirni pregovori između uključenih strana, što se pokazalo učinkovitim u rješavanju složenih pitanja razgraničenja. Prije toga obje strane bi se mogle udružiti kako bi razvile područje ne bi li se izgradilo obostrano povjerenje."
Kina inzistira da tribunal u Haagu nema pravo odlučivati u sporu oko Južnog kineskog mora. Umjesto toga, zalaže se za direktne razgovore koji ne uključuju nikoga drugog.
Kineska vlada tvrdi da je njihov prijedlog u skladu s nizom bilateralnih sporazuma i s DOC-om. Svi dokumenti nalažu da dvije strane riješe bilo koje sporove između sebe kroz bilateralne pregovore.
Uredila: Maša
