Foto: Arhiva

Nakon 2008. godine kada se dogodila globalna financijska kriza, svjetska gospodarska i financijska struktura se snažno promijenila. Uz pad svjetskog gospodarstva, mnogo zemalja u razvoju se suočava s poteškoćama u financiranju i izgradnji infrastrukture, što je blisko povezano s budućim gospodarskim razvojem, dok je međunarodnim financijskim redovima nužna rekonstrukcija. U ovakvim uvjetima kod nas je stigla Azijska infrastrukturna investicijska banka (AIIB).

S gledišta globalnog sustava upravljanja, trenutno je Svjetska banka središte gospodarskog razvoja. Regionalne razvojne banke poput Azijske banke za razvoj su poput provoditelja, dok su SAD, neke zemlje zapadne Europe, Japan i druge razvijene zemlje glavni vođe. Unutar tog starog sustava zemljama u razvoju, uključujući Kinu, nedostaje pravo glasa i odlučivanja te je vidljiva neravnopravnost u raspodijeli interesa u globalnim strukturama upravljanja.

AIIB je regionalna azijska multilateralna institucija za razvoj. Njen odobreni kapital iznosi 100 milijardi američkih dolara, glavno sjedište se nalazi u Pekingu i uglavnom daje podršku izgradnji infrastrukture u azijsko-pacifičkom području. Od listopada 2013., kada je kineski predsjednik Xi Jinping predstavio inicijativu, do 16. siječnja, kada će se održati svečanost otvaranja i osnivanja vijeća i upravnog odbora, prošlo je 27 mjeseci. U to vrijeme AIIB je osvojio široku podršku i aktivno sudjelovanje međunarodne zajednice te trenutno ima već 57 članova-pokretača.

Zhang Jianping, stručnjak iz Instituta za istraživanje inozemnog gospodarstva pri kineskom Državnom vijeću za razvoj i reformu smatra da je uspostava AIIB-a u skladu sa zahtjevima većine zemalja na svijetu i da će ju sigurno pozdraviti razne strane:

"S jedne strane, pristupanjem AIIB-u bi ove zemlje u budućnosti mogle dobiti financijsku podršku od ove banke u poboljšavanju stanja u infrastrukturi, trgovinskoj i investicijskoj okolini, a zatim bi privlačile više stranog kapitala. S druge strane, uz pomoć suradničkog mehanizma, mogle bi stvoriti pogodne uvjete za buduću sveobuhvatnu regionalnu suradnju i razvoj."

Financije su život i središte modernog gospodarstva. U prošlosti je Kina pristupila kao član Svjetskoj banci i Azijskoj banci za razvoj, no ovog puta je tijekom uspostave AIIB-a Kina po prvi puta sudjelovala u upravljanju globalnim gospodarstvom kao utemeljitelj njenih pravila. Pritom nije samo povećala pravo glasa zemalja u razvoju u upravljanju globalnim gospodarstvom, nego i dokazala da je Kina spremna preuzeti više međunarodnih odgovornosti. Kako je naveo Zhang Jianping:

"Naš način rada je zajednički dogovor, zajednička izgradnja i zajedničko dijeljenje, što dokazuje da se, bez obzira na veličinu, sve zemlje koje surađuju nalaze u ravnopravnom odnosu te da će se sva naša suradnja promovirati se temelju zajedničkog konsenzusa. Takva filozofija suradnje je moderni trend u razvoju današnjeg svijeta."

Osim toga, osobno iskustvo Kine u infrastrukturi također je važan razlog koji je privukao više zemalja. Ako na svijetu postoji majstor za izgradnju infrastrukture, onda bi to bila Kina, izjavio je Martin Jacques, viši istraživač iz britanskog sveučilišta Cambridge.

Prošlog travnja AIIB je odredio svojih 57 članova-osnivača, među kojima je 37 zemalja iz regije, a 20 izvan. U Pekingu je 29. lipnja održana svečanost potpisivanja Sporazuma o Azijskoj infrastrukturnoj investicijskoj banci. Sporazum se smatra temeljnim zakonom o upravljanju AIIB-a, a njime su pojašnjeni njegovi ključni elementi, poput cilja, kapitala, pravo glasa, upravljanja, mehanizma donošenja odluka i dr. Prema sporazumu, Kina posjeduje 30.34 posto dionica, 26.06% prava glasa, što ju čini glavnim dioničarem s najvećim pravom glasa. Lou Jiwei, kineski ministar financija je naveo:

"Definirali smo cilj, definirali smo kako ćemo upravljati u budućnosti, kao i procedure imenovanja za važne položaje, način primanja novih članova itd. Razmišljali smo o raznim elementima potrebnim za dugoročno upravljanje."

Dana 25. prosinca iste godine 17 članova-osnivača je odobrilo AIIB-ov sporazum i uputilo dokumente za odobrenje. Ukupni broj dionica iznosio je 50.1%, čime su ispunjeni preduvjeti za stupanje Sporazuma na snagu te je AIIB službeno uspostavljen. Lou Jiwei je izjavio:

"To je važan događaj u reformi sustava upravljanja međunarodnim gospodarstvom. AIIB, kao multilateralna institucija za razvoj, pristupio je u trenutnom sustavu multilateralnog razvoja."

Međutim, prema Azijskoj banci za infrastrukturne investicije (AIIB), uspjeh formiranja samo znači prvi korak Dugog marša. Kako će ispunjavati zahtjeve država članica i kako će osigurati sigurnu i učinkovitu dodjelu sredstava? Ta pitanja uvijek se nalaze u centru pozornosti javnog mnijenja i uključenih strana.

AIIB seu mnogo toga razlikuje od Svjetske banke, Azijske razvojne banke i drugih organizacija. Kina je zapravo osnovala AIIB u cilju dopunjavanja i usavršavanja postojećeg sustava, a ne kako bi ga srušila. Svjetska banka je, primjerice, tijekom fiskalne godine 2014. ponudila zemljama u razvoju raznovrsnu pomoć i kredite vrijedne ukupno 61 milijarde dolara, od kojih je samo 24 milijarde vezano za infrastrukturu. S druge strane, svijetu treba 1.5 trilijuna dolara za izgradnju infrastrukture. Predsjednik Svjetske banke Jim Yong Kim je izjavio:

"Smatram da će Azijska banka za infrastrukturne investicije biti partner za globalno ulaganje u infrastrukturu. To je vrlo značajno. Svjetska banka nije politička organizacija. Razmišljamo o tim pitanjima vezano uz činjenicu da nedostaje sredstava za infrastrukturnu izgradnju, a ne zbog političkih stavova."

Prema predviđanjima Azijske razvojne banke (ADB), azijsko-pacifičko područje trebat će najmanje 8 trilijuna dolara za infrastrukturne investicije. Međutim, rad Svjetske banke i ADB-a naglasak stavlja smanjenje siromaštva te je daleko od toga da ispunjava potrebe infrastrukture.

Kao nova financijska institucija, AIIB s jedne strane uči iz uspješnih iskustava drugih svjetskih organizacija, a s druge strane postiže napredak u sustavu provedbe. Uzmemo li na primjer učinkovitost, u nekim međunarodnim organizacijama za jedan projekt od početka pripreme, preko dizajna, istraživanja do izvješća često treba 3 ili 4 godine. A nakon te dugačke procedure mnoge zemlje koje su predale molbu za projekt već se suočavaju s novim problemima. Vezano za to Chen Fengying, istraživačica iz Kineskog istraživačkog instituta za suvremene međunarodne odnose, je izjavila:

"Svjetska banka, ADB i EBRD su naši uzori jer imaju puno uspješnih iskustva. Mi, s druge strane, imamo pojednostavljene strukture. Treće, usavršavamo razine upravljanja. U današnjim međunarodnim institucijama države članice su premašile kvote. Svaka država članica ima svoje predstavnike na razini upravljanja. A mi smo to napravili putem zapošljavanja diljem svijeta, ne doživotno, ni imenovanjem. Oni su predstavnici interesa AIIB-a."

Izvršni potpredsjednik Kineskog instituta za istraživanje međunarodnih pitanja Ruan Zongze je procijenio da Kina, kao velika zemlja u brzom razvoju, postupno zauzima svoju poziciju na međunarodnoj sceni te će svijetu moći pružiti više novih vrsta javnog dobra, među kojima je AIIB vrlo tipičan primjer.

Autor: Bu Weijun

Prevele i uredile: Nika, Helena i Maša