Izvoz je ovih godina u sklopu vanjske trgovine bio dosljedno važan "motor" brzog razvoja kineskog gospodarstva, no u trenutnom ključnom razdoblju za promjenu strukture i poticanje gospodarstva, podaci o izvozu u Kini pokazuju silazni trend. Prema statistici kineske Generalne carinske uprave, obim uvoza i izvoza u prvih 11 mjeseci 2015. iznosio je 22.08 trilijuna yuana, što je 7.8% manje nego u istom periodu prethodne godine. Od toga je izvoz u prvih 11 mjeseci činio 1.25 trilijuna yuana, 3.7% manje nego prijašnje godine, a obilježio ga je pad od 5 uzastopnih mjeseci.
Pod takvim uvjetima je Stalni odbor Državnog vijeća Kine nedavno održao sastanak na kojem je jedna od tema bila uspostava probnih zona za prekogranično elektronsko poslovanje s ciljem pružanja nove podrške vanjskoj trgovini. Dana 7. siječnja Državno vijeće je objavilo "Prijedlog o politikama i mjerama za podržavanje razvoja i otvaranja važnih područja na granicama" u kojim je spomenuto da će se uz inicijativu "Pojasa i puta" provesti prilagodba trgovinskih struktura i uložiti veliki napori u promociju izmjena oblika trgovanja u svrhu razvoja prekogranične trgovine. Objavljivanjem vezanih politika pokazuje se važnost izvoza i vanjske trgovine za Vladu u trenutnoj situaciji.
Međutim, bez obzira na povećanje probnih zona za prekogranično elektronsko poslovanje, izmjene i promociju vanjske trgovine na granicama te poboljšanje prekogranične trgovine, sve ovo predstavlja "vanjsku snagu" koja služi za proširenje trgovinskih kanala i promjenu oblika trgovine. Da bi se praktično povećala vanjska trgovina i "suštinski" poboljšao izvoz, potrebna je "unutarnja snaga", odnosno treba poboljšati kvalitetu izvoznih proizvoda.
Kad je riječ o kineskim izvoznim proizvodima, to predstavlja "muku" i za Kineze. U proteklih 30 i više godina prerađivačka industrija, koja je glavni pokretač kineskog izvoza, dosljedno je konkurirala svojim niskim cijenama, no njena sposobnost brendiranja ostala je slaba. Za zapadni svijet među kineske proizvode koji predstavljaju brend pripadaju samo porculan i čaj koji Kinezi proizvode već više od tisuću godina. Zbog toga je, uzmemo li u obzir da potrošači svijeta sve više traže kvalitetne proizvode, konkurentnost niskih cijena sve slabija te nije iznenađenje što su kineske izvozne brojke pale.
Za liječenje bolesti potrebni su dobri i pravilni lijekovi. Kina se po proizvodnom kapacitetu nalazi na prvom mjestu svijeta, no nedostaje joj tehnologija i dizajn. Tijekom ovog vremena "Made in China" je samo rješavala problem nedostatka nekih vrsta proizvoda, ali joj nedostaje fokus na istraživanje i razvoj proizvoda visoke kvalitete. Jedan od dokaza za to jest da je zadnjih godina među Kinezima sve popularnije kupovanje stranih proizvoda preko interneta ili prijatelja. Zato je povećanje tehnoloških inovacija, istraživanja i razvoja te ohrabrivanje istraživanja u dizajnu obavezna mjera za povećanje konkurentnosti kineskih proizvoda u pogledu kvalitete.
Uz napore u tehnologiji i dizajnu, treba i obratiti pozornost na zaštitu prava intelektualnog vlasništva te zakonom spriječiti kopiranje inovativnih poduzeća i proizvoda.
Drugo, treba osvijestiti potrebu za brendiranjem. Vanjska trgovina nije izvoz samo jednog proizvoda, nego treba putem oblikovanja brendova i poboljšanje usluga povećati dodatnu vrijednost industrije.
Istovremeno, administrativni organi za nadzor kvalitete trebaju povećati standard i zahtjeve za kvalitetu proizvoda, a važno je i oblikovati dokumentaciju i politiku o standardima kvalitete.
Kao što je kineski predsjednik Xi Jinping nedavno istaknuo, elementi koji ograničavaju gospodarski razvoj Kine postoje i u proizvodnji i u potrošnji, no glavni problemi su kod proizvodnje. Jednaka je situacija i u kineskom izvozu. Zbog toga, da bi se kineski izvoz suštinski promijenio, osim povećanja kanala i promjene oblika trgovine, treba se i usredotočiti i na kvalitetu proizvoda i usluga te zajedno uložiti trud i u "vanjsku snagu" i u "unutarnju snagu".
Izvor: gov.cn
Prevele i uredile: Nika i Maša
