U Suzhou, gradu na istoku Kine, od 24. do 25. studenog uspješno je održan summit vođa zemalja mehanizma Kina+16 na kojem je Kina predložila uspostavljanje multilateralne financijske institucije u suradnji sa 16 zemalja Srednje i Istočne Europe. U sklopu summita kineski premijer Li Keqiang sastao se s vođama 16 zemalja kako bi se dogovorili oko plana buduće suradnje.
Četvrti summit vođa usredotočio se i na nove mjere u cilju poboljšanja suradnje u povezivosti, investicijama, trgovini, financijama, poljoprivredi i razmjenama ljudskih resursa te je bio još jedna važna diplomatska djelatnost Kine usmjerena prema Europi nakon posjeta predsjednika Xija Jinpinga Velikoj Britaniji.
Na tu temu Hrvatska redakcija China Radio Internationala imala je prilike razgovarati s Liu Zuokuijem, voditeljem Ureda za istraživanja Srednje i Istočne Europe pri Institutu za istraživanja Europe u sklopu kineske Akademije društvenih znanosti.
Određivanje razvojnog smjera utvrđivanjem postignuća iz prošlosti
''Po mojem mišljenju ovaj summit ima veliki značaj te može utvrditi budući suradnički cilj i smjer. U prošlosti se suradnja između Kine te Srednje i Istočne Europe razvijala kroz različite faze. U prvom redu kroz suradnje između regija, no kasnije i uz provođenje nekih smjernica te je postepeno taj suradnički proces dodavan i u kinesku vanjskopolitičku strategiju. Mogu reći da je položaj Srednje i Istočne Europe u sklopu kineske strategije rastao te će tako i dalje biti. S jedne strane, Srednja i Istočna Europa mogu igrati ulogu mosta u trgovini između Kine, Azije i Europe, a s druge strane, na temelju tradicionalnih prijateljstava, zemlje tog dijela starog kontinenta su važni suradnički partneri Kini. Mislim da je za budućnost važno da se usmjerimo na dvije točke, odnosno prvo na suradnju na razini gradova. To je ujedno i razlog zašto se ovaj summit održao u Suzhouu. Kao drugo, Kina želi pozvati i treću stranu u suradnji između Kine te spomenutog dijela Europe u okviru ''16+1''. Općenito govoreći ovaj summit može učvrstiti prošle rezultate te odrediti razvojni smjer za budućnost. To je svakako najznačajnije kada govorimo o ovom sastanku.'' - istaknuo je Liu.
Iako SAD i Europska unija i dalje predvladavaju u tom dijelu Europe, Kina ima jedinstvene prednosti. U prvom redu Liu je istaknuo tradicionalno prijateljstvo kao dobar temelj koji osigurava potencijal za plodnu suradnju.
Šest glavnih prepreka
No, iako se dobro usmjeriti prvenstveno na pozitivne stvari, suradnja dviju strana i dalje nije uvijek uspješna. To svakako u prvi plan postavlja i probleme koje treba riješiti odnosno prepreke koje se moraju premostiti kako bi se postiglo željeno.
''Prva razlika je ideologija, odnosno postoje velike razlike između ideologija Kine i zemalja Srednje i Istočne Europe, a nemoguće je za obje strane da ih tek tako odbace kada je riječ o suradnji. To pitanje neće biti jednostavno za riješiti. Drugi problem je činjenica da razvojna razina nekih zemalja te regije nije dostigla standarde EU, a istovremeno svoja razvojna pravila i kriterije one moraju uskladiti s njezinim odredbama. Treće je problem što su zbog dužničke te izbjegličke krize, a potom i teorističkog napada u Parizu, ideje o vanjskim ulaganjima postale konzervativnije, što Kini otežava poziciju prilikom ulaska. Četvrto, zemlje Srednje i Istočne Europe nude mnogo raznovrsnih pogodosti kada je riječ o suradnji na više razina. Osim toga čak je njih 11 dio EU, a pet i eurozone. Svaka od njih je na različitoj gospodarskoj razini te imaju drukčiju potražnju od Kine. Mislim da postoji mogućnost da Kina sa svakom od njih razvija odnose u okviru ''16+1'' što nije jednostavno. Peto, zemlje te regije dosta ovise o SAD-u i EU stoga je potrebno dobro razmisliti kako će se Kina postaviti i kako će se koordinirati s drugim stranama kada uđe u ovu regiju. Šesto, ta regija ima neke jedinstvene rizike kada je primjerice riječ o terorizmu na Zapadnom Balkanu ili prirodnim katastrofama. Potrebno je dobro razmisliti kako će se sve to riješiti.'' - izjavio je Liu analizirajući.
S obzirom na sve navedene prednosti Liu je dodao kako je u toj situaciji možda dobro imati koordinatora, odnosno neku ''treću stanu'' poput primjerice Njemačke ili Europske unije koje imaju snažan utjecaj u toj regiji. Kina istovremeno može razvijati suradničke odnose s podzonama, primjerice s regijama oko Baltičkog mora ili sa zapadnim dijelom Balkana.
''S jedne strane, suradnja Kine i 16 zemalja može imati ulogu promocije suradnje Kine i EU, no s druge, sudjelovanje Kine u čitavoj priči je svakako izazov za europske integracije. Sve je to lice i naličje jedne priče.'' - dodao je Liu izražavajući zabrinutost.
Turistička suradnja između Kine i Hrvatske krije veliki potencijal
Kao stručnjak za istraživanje područja Srednje i Istočne Europe, Liu je više puta boravio u Hrvatskoj, a prisustvoao je i na Hrvatskom forumu 2015. i tome slično. Istaknuo je kako je i dalje potrebno nešto vremena za ostvarivanje znatnije gospodarske i trgovinske suradnje, no ona turistička s druge strane krije nevjerojatan potencijal.
''Hrvatska ima veliki potencijal u turizmu, samo još nedostaje veći broj Kineza da to prepoznaju. Tamo sam vidio najviše turista iz Južne Koreje te Japana, naročito u priobalnim gradovima poput primjerice Dubrovnika, Splita i tome slično. Po mojem mišljenju, u cilju rješavanja problema i jačanja suradnje, Hrvatska s jedne strane mora ojačati svoju turističku promidžbu, a s druge, olakšati Kinezima dolazak posebice u prometnom pogledu uvođenjem izravnog leta. Osim toga vjerujem i da ima mnogo drugih tema, poput primjerice povijesti, sporta i tome slično, tako da sam uvjeren da će to biti zanimljivo tržište.'' - zaključio je Liu.
Uredile: Dunja i Franka
