Kineski dužnosnici objavili su kako je najmnogoljudnija zemlja svijeta spremna prema službenom pokretanju rada Azijske banke za infrastrukturne investicije do kraja ove godine.

Govoreći pred okupljenima na međunarodnom seminaru koje je organiziralo kinesko Ministarstvo financija, zamjenik voditelja radne skupine za spomenutu banku Chen Huan istaknuo je kako je Kina spremna.

''S našim bankarskim radom planiramo započeti do kraja ove godine te ćemo Azijsku banku za infrastrukturne investicije formalno pokrenuti iduće godine. Sve teče glatko prema našem planu. Spremni smo započeti s procjenjivanjem investicijiskih projekata. Jednom kada oni budu odobreni od upravnog odbora s njihovom provedbom započet će se skoro.''

Svekineski narodni kongres, koji je zakonodavno tijelo u Kini, će do kraja studenog pregledati sporazum ABII te ukoliko on bude odobren, biti će položen pravni okvir za njezin rad.

Banka, čije je osnivanje predložila Kina, u ovom trenutku ima 57 zemalja osnivačica te treba najmanje 10 odobrenja članica kako bi sporazum stupio na snagu.

U međuvremenu, važno je naglasiti kako temljeni udio kapitala 10 članica ne smije biti manji od 50% totalnog udjela banke koji iznosi 100 milijardi američkih dolara.

Zheng Quan, dužnosnik kineskog Ministarstva financija, ističe da će u svemu ključno biti odobrenje od strane Kine.

''Kao prvi najvažniji dioničar Azijske banke za infrastrukturne investicije, ako Kina odobri sporazum, količina udjela kapitala će iznositi 30% ukupnog. S odobrenjima drugih članica, biti će zadovoljeno ostalih 20% te će banka biti uspostavljena kao pravni subjekt.''

U ovome trenutku regija Azija-Pacifik godišnje primi oko 20 milijardi američkih dolara investicija od Svjetske banke i Azijske razvojne banke. No to nikako nije dovoljno da se zadovolje rastuće potrebe za izgradnjom infrastrukture u toj regiji, čak i ako se u sve uključi Azijska banka za infrastrukturne investicije.

Zamjenik kineskog ministra financija Shi Yaobin istaknuo je kako se privatni sektor ohrabruje pri preuzimanju dijela u investiranju što uključuje javno-privatno partnerstvo odnosno tzv. model PPP.

''Prema kineskom Ministarstvu trgovine, ukupna količina privatnih sredstava u regiji Azija-Pacifik dosegla je 35 trilijuna američkih dolara, no privatne investicije u infrastrukturu i njihova međusobna povezanost su ograničene. Model javno-privatnog partnerstva će pokrenuti više sredstava te povećati dopunu infrastrukture kao i poboljšati učinkovitost korištenja fondova. Slijedom toga mi ćemo surađivati s drugim gospodarstvima kako bi podijelili iskustva te promicali više projekata javno-privatnog partnerstva u regiji Azija-Pacifik.''

Dužnosnici također ističu kako će se infrastrukturni projekti, koji će biti prioritet spomenute banke, ticati energetike, prometa, izgradnje u ruralnim sredinama te urbanog razvoja.

Podsjećamo kako je kinski predsjednik Xi Jinping osnivanje Azijske banke za infrastrukturne investicije predložio 2013. Do lipnja ove godine je 50 zemalja potpisalo sporazum polažući temelje za službeno pokretanje rada te multilateralne institucije za zajmove.