Prema službenim podacima, za vrijeme japanske invazije na Kinu više od polovine kineskog teritorija bilo je pod kontrolom japanske vojske, više od 930 gradova okupirano, a više od 42 milijuna ljudi ostalo je bez svojih domova. Ukupan broj poginulih i ozlijeđenih, uključujući pripadnike vojske i građane, premašio je 35 milijuna. Japanska vojska opljačkala je 33,5 milijuna tona čelika i željeza te 586 milijuna tona ugljena.

8 godina naspram 14 godina

Od Incidenta na mostu Lugou 7. srpnja 1937. do predaje Japana 15. kolovoza 1945. cijeli kineski narod prošao je osmogodišnji rat otpora protiv Japana. Međutim, kineski sjeveroistočni dio svjedoči invaziju Japana nešto ranije. Povijest rata otpora protiv japanske agresije u tom dijelu počinje od takozvanog Incidenta 9-18, odnosno od 18. rujna 1931., što zapravo znači da je rat u tom dijelu Kine trajao zapravo 14 godina.

Objašnjenje pojmova:

Incident na mostu Lugou još se naziva i "Incident 7-7". Lugou most, koji je još poznat i pod nazivom Most Marka Pola, nalazi se jugozapadno od Pekinga na rijeci Yongding. U noći 7. srpnja 1937., za vrijeme vježbe japanske vojske, uočeno je kako jedan vojnik "nedostaje". Pripadnici japanske vojske htjeli su nestalog vojnika tražiti u okrugu Waping, mjestu kod mosta, što je kineski 29. vojni zbor odbio. U tom trenutku japanska vojska počela je pucati na kinesku te bombardirala cijeli okrug, a kineski obrambeni 29. vojni zbor uzvratio je protunapadom. Zato se "Incident 7-7" računa kao početak sveobuhvatne agresije Japana u Kini i početak sveobuhvatnog rata otpora cijelog kineskog naroda protiv japanske agresije.

Incident 9-18 još se naziva Incident Fengtian (stari naziv grada Shenyanga) ili Incident na jezeru Liutiao. Agresivna invazija Japana u kineskom sjeveroistočnom dijelu početak je japanske agresije u Kini.

U noći 18. rujna 1931. dio pruge u blizini jezera Liutiao, kojim je upravljala jedinica japanske vlade, a koji je kontrolirala i nadzirala japanska vojska, miniran je. Taj čin Japan je pripisao kineskoj vojsci čime su opravdali bombardiranje Beidaying područja grada Shenyanga, a napad je prozvan "Incident 9-18". Sljedeći dan japanska vojska okupirala je Shenyang, a zatim i sve tri sjeveroistočne pokrajine Kine. Do veljače 1932. Japan je okupirao cijeli sjeveroistočni dio Kine, osnovao marionetski režim i započeo kolonijalnu dominaciju nad kineskim narodima koja je trajala 14 godina.

"Incident 9-18" simbol je početka svjetskog rata protiv fašizma, a time je otvoreno i istočno ratište u Drugom svjetskom ratu.

35 milijuna 879 tisuća naspram 300 tisuća

Za vrijeme Kineskog narodnog rata otpora protiv japanske agresije ukupan broj poginulih i ozlijeđenih, uključujući pripadnike kineske vojske i civile, iznosio je 35 milijuna 879 tisuća. Samo u gradu Nanjingu ubijeno je više od 300 tisuća ljudi.

Objašnjenje:

Maskar u Nanjingu je ratni i antihumanistički zločin koji je japanska vojska počinila u gradu Nanjingu na početku agresije u Kini, uključujući maskr ogromnih razmjera, silovanje, palež, pljačku, itd. Vrhunac ovog divljačkog čina trajao je šest tjedana, od 13. prosinca 1937., kada je japanska vojska okupirala grad Nanjing, do veljače 1938. kada se ponovno počeo uspostavljati red u gradu. Prema podacima u sudskim rješanjima i istragama Međunarodnog vojnog suda Dalekog istoka i Vojnog suda Nanjinga po završetku Drugog svjetskog rata, u masakru kojeg je provela japanska vojska ubijeno je više od 300 tisuća Kineza, lokalnih mještana i ratnih zarobljenika, a trećina grada Nanjinga u potpunosti je bila uništena. Kineska vlada je 2014. godina proglasila 13. prosinca Nacionalnim danom sjećanja na žrtve masakra u Nanjingu.

600 milijardi američkih dolara

Prema službenim podacima, osmogodišnji rat otpora protiv japanske agresije Kini je nanio izravnu gospodarsku štetu od 100 milijardi američkih dolara i neizravnu od 500 milijardi. Drugim riječima, kinesko gospodarstvo je oštećeno za ukupno 600 milijardi američkih dolara.

930 gradova

U ratu otpora protiv japanske agresije, japanska vojska okupirala je više od 930 kineskih gradova i više od polovine kineskog teritorija.

Više od 8 milijuna ljudi

Japanska vojska zarobila je mnogobrojne kineske građane te ih prisila na radno ropstvo pri čemu je više od osam milijuna iz kontinentalnog dijela Kine, 100 tisuća iz Hong Konga te milijun i 150 tisuća s Tajvana poginulo ili ozlijeđeno na prisilnom radu. Oko 40 tisuća kineskih radnika zarobljeno je u Japanu, od kojih je skoro sedam tisuća umrlo.

18 pokrajina i 2 000 puta

U kineskom ratu otpora protiv japanske agresije japanska vojska otvoreno je koristila biološko i kemijsko oružje, u potpunosti protivno međunarodnim zakonima. Takve borbe, čija se brojka penje na 2 000, odnijele su brojne kineske živote u 18 kineskih pokrajina.

22 bitke i 1 117 borbi

U osmogodišnjem ratu otpora protiv japanske agresije, između kineske i japanske vojske odvijale su se 22 velike bitke, 1 117 velikih borbi i 38 931 mala borba.

33,5 milijuna tona, 586 milijuna tona, 100 milijuna četvornih metara

Tijekom rata otpora protiv japanske agresije japanska vojska je iz Kine opljačkala 33,5 milijuna tona čelika i željeza, 586 milijuna tona ugljena i 100 milijuna četvornih metara drva.

1,55 milijuna i 75 posto

Tijekom rata otpora protiv japanske agresije kineska vojska ukupno je usmrtila ili ozlijedila i zarobila više od 1,55 milijuna japanskih vojnika. Drugim riječima radi se o više od 75 posto ozlijeđenih i poginulih pripadnika japanske vojske tijekom Drugog svjetskog rata.

Izvor: Renmin daily

Uredile: Nika i Tereza