Guangming Daily: Položaj i utjecaj kineskog Rata otpora protiv japanske agresije u Svjetskom antifašističkom ratu
 
 
RSS O cri O redakciji Kontakt
 
Guangming Daily: Položaj i utjecaj kineskog Rata otpora protiv japanske agresije u Svjetskom antifašističkom ratu
2015-08-06 18:06:01 criGong Ling


2. Kina se oduvijek borila protiv japanske pješadije te je bila glavno ratište protiv fašizma

Kad se dogodio Incident 7. srpnja čelnik japanskog glavnog stožera Sugiyama Hajime je predviđao da će rat u Kini završiti u roku od mjesec dana. Međutim, nakon što je rat počeo, neprekidan otpor kineskog naroda srušio je japansku strategiju ''brzog rata'' te su japanske snage morale više puta slati pojačanja. Do bitke kod Wuhana Japan je u Kinu već bio poslao 32 divizije od ukupno 34 što je značilo da se 94% japanske vojske i dio mornarice nalazio na kineskom ratištu.

Na prednjem dijelu ratištu milijun Kuo min-tangovih vojnika borilo se protiv japanskih agresora. Od 1939. do 1944. Japan je tamo izveo niz napada. Iako je kineska vojska bilježila više poraza nego pobjeda i dalje je inzistirala na pružanju otpora tako da se japanski cilju rušenja vlade Kuo min-tanga i završetak rata nije mogao realizirati. 

Od 1943. do 1945. Kina je prema sporazumu sa saveznim zemljama proširila bojište i na današnji Mjanma te odvojeno oslobodila sjeverni dio te zemlje te povratila pogranično područje pokrajine Yunnan. Iako je u svemu bila ogromna žrtva, Kina je ipak otkrila puteve između Yunnana i Mjanma te obnovila put kojima je mogla doći pomoć i ostvarila pogodne uvjete za protunapad zajedno sa drugim saveznicima.

Pored toga, vojska pod rukovodstvom Komunističke partije zajedno s drugim združenim snagama je na sjeveru i jugu te u središnjem dijelu Kine pružala otpor japanskim agresorima fleksibilnom taktikom. 7. studenog 1939. Armija osme maršrute je na planini Wutai u pokrajini Shanxi ubila generalnog bojnika japanske vojske Norihide Abe. 20. kolovoza 1940. ista je divizija sa stotinama pukovnija ubila 25 000 japanskih vojnika te srušila njihove glavne ciljeve na sjeveru zemlje. Nakon ovoga pozornost Japana bila je na borbi s partijskim vojnim jedinicama. 

Od 1941. do 1943. Japan je na sjeveru i jugu te u središnjem dijelu Kine počinio mnoge zločine u kojima je život izgubio veliki broj osoba. No, postrojbe Komunističke partije bile su sve jače i jače kroz te sukobe. 1944. Kina je započela s protunapadom, a 1945. on je u potpunosti proveden. Tadašnje postrojbe brojile su oko 910 tisuća profesionalnih vojnika te 2,2 milijuna pridruženih članova. 

Kad je završio ovaj rat, broj japanskih vojnika u Kini je uvelike premašio broj onih koji su ratovali na Pacifiku. Koordiniranjem više bojišta Kina je neprekidno zadavala udarce japanskim agresorima. Prema službenim podacima, tijekom rata na Pacifiku Japan je imao samo 51 diviziju. Od toga je 35 bilo u Kini, a 10 u Jugoistočnoj Aziji što znači da je u Kini Japan koristio 70% svojih vojnih mogućnosti, a samo 20% na Pacifiku.

Spomenute činjenice i podaci dani na uvid pokazuju kako je Kina zaista bila najveće ratište u Aziji.

''Ne možemo zabraviti kako se kineski narod tijekom sedam godina teško borio protiv divlje japanske agresije te kako je Kina učinila da se veliki neprijatelj povuče s kontinentalnog dijela Azije,'' - izjavio je Franklin D. Roosevelt 1945. pritom pozitivno ocjenjujući ulogu Kine.

1 2 3 4
© China Radio International.CRI. All Rights Reserved.
16A Shijingshan Road, Beijing, China