Usporedba fotografija dvorca Cecilenhof od prije 70 godina i danas. Gornja fotografija je uslikana na Potsdamskoj konferenciji, koja se održavala u njemačkom Potsdamu od 17. srpnja do 2. kolovoz 1945. Na njoj su trojica savezničkih vođa: biviš vođa Sovjetskog saveza Josif Staljin, britanski premijer Winston Churchill i američki predsjednik Harry Truman. [Photo: Xinhua]
Kina, SAD i Britanija su 26. srpnja 1945. u njemačkom gradu Potsdamu objavile Potsdamsku deklaraciju, u kojoj su od Japana zatražile bezuvjetnu predaju Saveznicima kako bi se ubrzalo okončavanje 2. svjetskog rata.
Ova deklaracija, uz Deklaraciju iz Kaira, čini temelj poslijeratnog međunarodnog poretka.
Međutim, aktualni japanski premijer Shinzo Abe je u svibnju tijekom rasprave u japanskom parlamentu odbio dati bilo kakve komentara. Tvrdi kako nije upoznat s Potsdamskom deklaracijom iz 1945. Također odbija komentirati pitanje je li rat bio dobar ili pogrešan.
Prije samo deset dana, donji dom japanskog parlamenta je odobrio novi prijedlog kontroverznog zakona o sigurnosti usprkos snažnom protivljenju javnosti. Gornji dom parlamenta još uvijek mora odobriti ovaj zakon, koji će Japanu omogućiti uključivanje u inozemne ratove.
Najnoviji potez japanskih ultra desničara je u međunarodnoj zajednici dodatno podigao značaj revizije biti "Potsdamske deklaracije".
Posjetitelji u dvorcu Cecilienhof, Potsdam, 23. srpnja 2015. Dvorac Cecilenhof je poznat kao mjesto održavanje Potsdamske konferencije, koja se održavala u srpnju i kolovozu 1945. [Photo: Xinhua]
1. Što je "Potsdamska deklaracija"?
Dvorac Cecilienhof je poznat kao mjesto održavanja Potsdamske konferencije, koja se odražala u srpnju i kolovozu 1945. Kina, SAD i Britanija su 26. srpnja 1945. objavile zajedničku Potsdamsku deklaraciju. [Photo: Xinhua/Zhang Fan]
Potsdamska deklaracija ili Proglas s definiranim uvjetima japanske predaje sadrži 13 članaka. Objavile su je Kina, Britanija i SAD 26. srpnja 1945.
Ovaj povijesni dokument od Japana traži bezuvjetnu predaju i poštivanje Deklaracije iz Kaira, koja je objavljena 1943. i u kojoj stoji da "(se) Tri saveznika u ovom ratu bore kako bi zaustavili i kaznili agresiju Japan.".
Unatoč prvotnom ignoriranju Potsdamske deklaracije, Japan je na kraju 15. kolovoza proglasio svoju predaju te je 2. rujna 1945. službeno potpisao mirovni dokument na temlju te deklaracije.
2. Zašto je nakon sedam desetljeća potrebna revizija?
Fotografija kineske inačice "Potsdamske deklaracije", koja se čuva u Drugom povijesnom arhivu Kine. [Photo: Xinhua]
Iako je prošlo 70 godina, proglas, koji je još uvijek neizbrisiv i dubok, ima praktični značaj uspostave i odražvanja trenutačnog svjetskog poretka. Pogledajmo pobliže zašto je potrebna revizija uvjeta iz deklaracije.
Prvo, njom se ograničava pravo Japana na pokretanje rata kako bi se osigurao poslijeratni svjetski poredak.
"Moraju se zauvijek ukloniti autorite i utjecaj onih koji su obmanuli i zaveli narod Japan u pokretanje svjetskog osvajanja.".
Drugo, u njoj se propisane kazne za ratne zločince.
"Odlučna pravda će se provesti nad svim ratnim zločnicima, uključujući onima koji su svjedočili okrutnostima nad našim zatvorenicima.".
Što je najvažnije, u njoj se potvrđuju stavke iz Deklaracije iz Kaira te redefinira opseg japanskog teritorija.
"Uvjeti Deklaracije iz Kaira iz 1943. će se provesti te će japanski suverenitet biti ogranične na Otočja honshu Hokkaido, Kyushu, Shikoku i one manje otoke koje (čelnici Saveznika) odluče.".
3. Mišljenja međunarodnih znanstvenika o "Potsdamskoj deklaraciji"
Posjetitelji u dvorcu Cecilienhof, Potsdam, 23. srpnja 2015. Dvorac Cecilenhof je poznat kao mjesto održavanje Potsdamske konferencije, koja se održavala u srpnju i kolovozu 1945. [Photo: Xinhua/Zhang Fan]
Ly Yaodong, istraživač japanskih studija pri Kineskoj akademiji društvenih znanosti, rekao je kako je pokušaj japanskog premijera Shinzo Abea da promijeni državnu obrambenu politiku suprotna duhu Potsdamske deklaracije.
"Japansko prihvaćanje Potsdamske deklaracije i predaja saveznicima je obilježila kraj antifašističkog rata. Ona također znači da se Japan mora pridržavati uvjetima iz Potdsamske deklaracije i Deklaracije iz Kaira kako bi pomagao u izgradnji poslijeratnog međunarodnog poretka.".
Mitsuaki Tamura, umirovljeni profesor međunarodnih odnosa, rekao je kako je Potsdamska deklaracija Japanu pomogla da postane pouzdana miroljubljiva zemlja.
"Potsdamska deklaracija poriče militarizam i ratni put kojim se Japan kretao. U njoj stoji kako je japanska politika okrutnog rata prouzrokovala patnje velikog broja ljudi te da Japan mora preuzeti odgovornost za rat. Japan je to priznao u svojoj predaji.".
Stefan Bollinger, njemački profesor na Institutu političkih znanosti, rekao je kako bi Japan trebao priznati svoju povijest agresije tijekom 2. Svjetskog rata uoči 70. godišnjice potpisivanja Potsdamske deklaracije.
"Vjerujem kako Japan, posebno njegovo vodstvo, nije priznalo da je ono što je učinio u Aziji i zemljama kao što su Kina, Demokratska Republika Koreja, Filipini i Kambodža tijekom desetljeća prije 1945. su bili agresija i destruktivan rat. Rat je zapravo započeo još 1931. Kada se radi revizija povijesti, bilo bi pravilno reći kako je 2. svjetski rat započeo 1931. Bio je to sulud i destruktivan rat, okrutan rat prepun zločina.".
Viktor Pavlijatenko, istraživač Japana pri Ruskoj akademiji znanosti, smatra kako zemlje koje je Japan okupirao ili povrijedio tijekom rata moraju govoriti protiv onoga što se sada događa u toj zemlji.
"Brojni potezi Abeovog kabineta su prekršili najvažnije poslijeratne međunarodne zakone, uključujući glavna načela Potsdamske deklaracije. Sve one zemlje koje su bile povrijeđene japanskim militarizmom 1940-ih bi sada trebala zajednički braniti poslijeratni poredak.".
Uredio: Franjo
