Izložak o Kinezima u Europi koji su pomogli u spašavanju židovskog stanovništva u Memorijalnom centru Rata otpora protiv japanske agresije u Pekingu, 15. srpnja 2015.
Ususret 70. godišnjici pobjede u II. Svjetskom ratu i kraja Rata otpora kineskog naroda protiv japanske agresije Memorijalni centar u Pekingu posvećen ovim događajima organizirao je posebnu izložbu.
Među izlošcima našla se i ona o hrabrim Kinezima koji su, poput njemačkog industrijalca Oskara Schindlera i austrijsko-hrvatske humanitarke Diane Budisavljević, riskirali živote da spase žrtve nacističkog progona.
He Fengshan (何凤山)
Priča o ovom kineskom diplomatu ostala bi nepoznata, da njegova kćer nakon njegove smrti u San Franciscu 1997. u osmrtnici nije spomenula dobro djelo spašavanja jedne židovske obitelji. Vijest se proširila i uskoro se otkrilo da je dr. He Fengshan zaslužan za izdavanje velikog broja viza za Šangaj koje su spasile živote brojnih Židova.
Godine 1938. dr. Fengshan He radio je kao generalni konzul u kineskom veleposlanstvu u Beču kad je Njemačka pripojila Austriju. Nedugo nakon toga počeli su prvi progoni Židova i mnogi od njih su pokušavali pobjeći iz zemlje, no bez viza im to nije bilo dozvoljeno. Zbog restrikcija na imigrante mnoge zemlje nisu ni izdavale vize.
He Fengshan, kineski diplomat u Beču koji je izdavao Židovima vize za Šangaj, Memorijalni centar Rata otpora protiv japanske agresije u Pekingu, 15. srpnja 2015.
Za razliku od ostalih diplomata, He je izdavao vize za Šangaj svima koji su ih tražili, čak i onima koji su putovali na druge destinacije, uključujući Filipine i Kubu. Neki od njih stvarno su došli do Šangaja, brodom preko Italije ili kopnom preko SSSR-a.
Njegove napore nije podržavao njegov nadređeni, kineski veleposlanik u Berlinu Chen Jia, koji je želio održati dobre veze s Njemačkom. Nakon naredbe da obustavi izdavanje viza i pokušaja da ga se optuži za prodavanje viza, He je ponovo naišao na prepreke kad su nacističke vlasti konfiscirale zgradu u kojoj je radio. Budući da je kineski ministar, zbog rata koji je bjesnio u Kini, odbio poslati sredstva za relokaciju, He je našao manji ured i plaćao ga iz vlastitog džepa.
Detalj izloška o Kinezima u Europi koji su pomogli u spašavanju židovskog stanovništva u Memorijalnom centru Rata otpora protiv japanske agresije u Pekingu, 15. srpnja 2015.
Broj viza koje je He izdao nije poznat no vjerojatno se radi o tisućama. Oko 70 000 Židova u Austriji umrlo je za vrijeme nacističkog režima.
Nakon duge diplomatske karijere He se 1973. umirovio, a 1997. umro u dobi od 96 godina. Svjetski centar za istraživanje holokausta Yad Vashem dodijelio mu je titulu ˝Pravednika među narodima˝ za njegovu humanost i hrabrost.
Šangaj je u razdoblju od 1933. do 1941. postao utočište za otprilike 30 000 Židova u bijegu pred progonima u Europi, o čemu svjedoči i očuvanu zonu za židovske izbjeglice Tianqilao, kao i spomen-muzej koji bilježi njihove živote.
Autorica: Maša
