(Izvor: http://www.vlada.hr)

Hrvatski mediji su prošlog tjedna bili puni napisa uoči radnog posjeta premijera Zorana Milanovića Australiji te prosvjedima tamošnjih klubova hrvatskih zajednica. Iako ga prilikom njegova dolaska u ponedjeljak nije dočekala niti jedna prosvjedna skupina, ipak ga ni jedan od klubova nije pozvao u službenu posjetu. Prema riječima Nataše Talmacs, glavne urednice i novinarke Hrvatske redakcije radiotelevizijske kuće SBS iz Sydneya, lokalne novine su danima prije Milanovićeva najavljena dolaska bile prepune kritika koje su hrvatskog premijera trebale odvratiti od posjeta.

- ''Nama je glavni posao gospodarstvo i državne financije.'' – istaknuo je Milanović u razgovoru za SBS odgovarajući na pitanje ima li njegova vlada plan da se premoste te ideološke i političke razlike između vlade i iseljenih Hrvata, - ''Međutim mi smo i ljudi koji imaju i određene vrijednosti s kojima smo i išli na izbore. Ali život je kompliciraniji od toga. U Australiju su mnogi došli kao žrtve političkog progona ili su iz takvih obitelji, meni je to jasno i to ljudski prihvaćam. Ali ja ih nisam proganjao, vrijeme rata je prošlo, moja vlada je liberalno socijaldemokratska, nikako titoistička ili komunistička. S tim režimom za razliku od nekih iz suprotnih političkih tabora nemam nikakve veze.''

Premijer Milanović se tom prilikom također osvrnuo i na komentar HDZ-ova predsjednika Tomislava Karamarka kako Hrvatska ima vladu koja Hrvatsku nije htjela i komentar koji se očigledno dobro uklapa u potpirivanje dodatne vatre među isljenicima za koje su u Australiji i na Novom Zelandu najveće uvrede ako ih nazovete jugofilima, jugonostalgičarima ili u krajnjem slučaju komunistima.

- ''Izbori u Hrvatskoj pokazuju da su se ljudi odmakli od te retorike i da im je to iritantno. To pokazuje zadnjih dvadeset godina slobodnih izbora i demokracije jer nikad ne pobjeđuje ona ekstremna opcija, ni lijeva ni desna,'' - izjavio je Milanović podsjetivši kako su ljudi u Australiji prihvatili i Franju Tuđmana koji je neko vrijeme za njih bio ''komunistički general'', a onda je u nekom trenutku postao ''najbolji vođa kojeg smo mogli zamisliti'', - ''To su neodgovorne izjave koje više govore o onome koji ih je rekao. Svi smo mi Hrvati, Hrvatska nam je sudbina. Ja sve radim za svoju zemlju i u zemlji i izvan nje. Ja sam u politici relativno kratko tako da nemam određenu povijest, ili povijest bolesti ili anamnezu kakvu imaju neki pa i gospodin čije ime ste naveli koji je radio svašta i služio svakome."

Prilikom razgovora za SBS Milanović je i upitan misli li da je ovo kriv trenutak za posjetu te kakav je stav hrvatske javnosti o njegovom putovanju u Australiju, te o onom ministrice Pusić u Čile, baš u vrijeme revizije državnog proračuna. Milanović se složio da je odabrano vrijeme krivo i da se taj posjet trebao obaviti prije godinu dana vješto izbjegavši dio pitanja koje se ticalo mišljenja hrvatske javnosti.

- ''U više od dvadeset godina ovdje nije bio ni jedan visoki hrvatsku državnik, s iznimkom predsjednika Tuđmana 1995. To u najmanju ruku smatram neobičnim. Ovo nam je premalo vremena za takav posao, ali 11 dana izvan Hrvatske previše vremena. Ali ovo je moja dužnost i ja ću je s radošću obaviti.''

Milanović je istaknuo kako ovdje ne dolazi po novac ili glasove, kao što su to neki u prošlosti radili jer to smatra nedostojnim. Prema njegovim riječima on i njegovo izaslanstvo došli su ostvariti kontakte, izvidjeti situaciju, prikazati Hrvatsku u nekom normalnom svijetlu jer unatoč činjenici da u njoj živi veliki broj Hrvata ona je i dalje velika nepoznanica tom dijelu svijeta.

(Izvor: http://www.sbs.com.au)

Jedan od konkretnijih zadataka Milanovićeva posjeta Australiji je bilo potpisivanje produžetka petogodišnjeg ugovora o sufinanciranju programa Hrvatskih studija na Sveučilištu Macquarie u iznosu od 150 tisuća dolara godišnje, što nije mala svota za zemlju koja je u krizi. Što onda o tome misle Hrvati?

- ''Pa ja mislim da javnost u Hrvatskoj uopće ne zna za ovo što je isto malo tužno. Ali sada ako ljudi malo više saznaju bit će mi drago jer ova suradnja traje već 30 godina. Dakle ovo nije od jučer i bilo bi krajnje neodgovorno i šarlatanski da se to prekine. Ovo je jedini takav studij na južnoj hemisferi i nama je to važna stvar jer ono što ima hrvatska baština je u europskim razmjerima relevantno. To je nešto u što vi morate ulagati, pa neće valjda Australija ulagati u studij hrvatskog jezika?''

Jedno od ključnih pitanja koje je postavljeno Milanoviću bilo je vezano uz već spomenutu gospodarsku krizu, odnosno kako on ocjenjuje uspješnost svoje vlade u komunikaciji i percepciji običnih ljudi kada je riječ o bolnim proračunskim rezovima i mjerama štednje.

- ''Ne mogu ocjenjivati svoju vladu i sebe.'' – odgovorio je spremno Milanović – ''to je posao birača. ... Znate kako je, u politici zna često biti jako frustrirajuće što se ne možete uvijek pouzdati u racio, statistiku i brojke i ono što je stvarno napravljeno. Mnogo je emocija u politici, mi radimo svoj posao, a kakav je dojam ja vam nisam najbolji sugovornik za to, to je neobjektivno.'' – zaključio je hrvatski premijer istaknuvši da oni znaju što rade, a to je da se od Hrvatske napravi zemlja koja će imati visoku razinu otpornosti prema cikličkim poremećajima i krizama, pogotovo u ovoj koja je najteža u živućoj memoriji.

Milanović je podvukao i usporedbe dvaju kontinenata kada je riječ o krizi i socijalnim programima. Prema njegovu mišljenju Europa je jako skupa, a u Australiji i dalje postoje određeni socijalni programi.

- ''Mi smo si u Europi, pa i u Hrvatskoj, obećali neke stvari koje si ne možemo priuštiti. – nastavlja Milanović – ''pa ćemo morati neka pravila ponašanja promijeniti jer ne možemo živjeti vječno na dug s visokom kamatom. Sve ima svoje granice. Bitno je to reći ljudima, bitan je i način, ali to je sporedno.''

Hrvatski premijer komentirao je i aktualnu situaciju u Ukrajini. Istaknuo je kako unatoč tome što s Rusima nemamo nekakvih povijesnih odnosa poput Njemačke, Poljske, Litve i Latvije treba javno kritizirati svaki ruski potez jer ono što Rusija radi nije za nikakvu pohvalu.
- ''Ovo se nas više tiče kao članice EU-a, a NATO nas ipak ne može uvući u tu cijelu priču.'' – zaključio je premijer.

Na kraju razgovora za SBS hrvatski premijer uputio je i poruku iseljenjim Hrvatima podsjetivši ih da je prošlo mnogo godina, da je rat iza nas, ali da je jasno da se neke stvari nikad neće zabroaviti i da se preko njih neće moći prijeći. Istaknuo je kako se ne smije mrziti svog susjeda da bi se na taj način definirali kao Hrvati te se zanositi nekim mitovima o zajednici koji nisu realni.
- "Ali, ono što sam spreman i braniti i dokazati kao činjenicu jest da Hrvatska u svojoj povijesti nije nikad bila u stabilnijoj poziciji nego što je danas, i to ne zahvaljujući nužno meni ili mojoj vladi nego jednom cijelom nizu i stjecaju okolnosti i događaja. Mi smo danas članice EU-a i NATO-a što je na određeni način i ograničavajuće jer se dobar dio zakonodavstva priprema i donosi u Bruxellesu. Međutim, naš odnos i položaj prema susjedima nas stavlja u jednu čvrstu poziciju ne mentora, ne tutora, ne silnika nego jednog dobrog susjeda. ... Sad smo svoji, imamo svoju državu. Ta država više nego ikada ima uzde u rukama, ima instrumente i to trebamo iskoristiti." – zaključio je hrvatski premijer.