Danas vas vodimo u pekinški Capital Museum gdje smo imali prilike razgovarati i s njegovim ravnateljem, gospodinom Guom Xiaolingom.

Capital Museum jedan je od najpoznatijih i najposjećenijih muzeja u kineskoj prijestolnici.

Otvoren je 1981. i u njemu se čuva zavidna kolekcija predmeta od bronce, žadi i porculana, te slika, kaligrafije i skulptura iz davnih vremena.

Ovaj muzej dom je i budističkih skulptura i kipova iz carske Kine, kao i onih iz drugih azijskih naroda.

Capital Museum u početku se nalazio u Konfucijevu hramu na pekinškoj ulici Guozijian, u blizini stanice Yonhegong i Lama Templa.

Kada je sagrađena nova zgrada?

Radovi na novoj zgradi završeni su 2005., a muzej je za javnost otvoren 2006.

Arhitekti koji su projektirali zgradu su jedan Kinez i francuska grupacija, odnosno arhitekt Cui Kai i AREP Ville zar ne?

Da. Očigledno je da su se pri izgradnji ove zgrade koristili elementi drevne kineske arhitekture. Recimo tu imamo ogroman krov, u sjevernom dijelu dug 30 metara, a 16 metara širok na lijevoj strani. Figure i nagib na ulazu također su simbol drevne kineske kulture, a siva boja koja dominira simbolizira zidove starog Pekinga.

Osim krova, nagiba i zidova, komad danbija, odnosno masivni kameni komad u koji su urezani likovi zmaja i feniksa te carski artefakti postavljen je na tlu ispred sjevernog ulaza.

Osim toga tu je dekorativna arkada iz vremena dinastije Ming postavljena u prostoriji za prijem pokazujući tzv. središnju os koja je jedna od značajki kineske arhitekture.

Grupacija Arep Ville prilikom projektiranja ovog muzeja uzela je u obzir da će se njegova nova pozicija nalaziti duž velike avenije Fu Xing Lu čija će ukupna dužina u budućnosti biti ispresijecana glavnim kulturnim sadržajima u gradu.

Prilikom izrade nacrta arhitekti su pazili da je muzej dovoljno udaljen od kolnika i pločnika kako bi se stvorio prostor pred njegovim ulazom koji je primjeren za razne kulturne događaje i festivale.

Ideja izgleda Capital Museuma počiva na izgledu tradicionalnih kineskih palača čiji su atributi odlučno preformulirani u suvremeni vokabular.

Osim središnjeg dvorišta i kamenog zida koji obilježava glavni ulaz, muzej ima tri objedinjena paviljona. Svaki do njih sagrađen je od različitih materijala kako bi se definirala njegova funkcija. Drveni za privremene izložbe, sivi kamen za multimedijalnu knjižnicu i tehničke prostorije te bronačni cilindar koji dominira kada muzej gledate izvana i u kojem se iznutra čuvaju važne i vrijedne zbirke i artefakti.

Kada smo kod artefakata, Capital Museum može se pohvaliti velikim brojem.

Koliko predmeta možemo pronaći u Capital Museumu?

Oko 200 tisuća od kojih je samo 6 tisuća izloženo za javnost. Ostali se nalaze u našem spremištu. Nas čuva vojska naoružanih policajaca jer imamo jako vrijednu zbirku i dragocjene predmete. Toliko dragocjene da samo jedan predmet vrijedi više od čitave zgrade u kojoj sada stojimo.

Koji je to najvrijedniji predmet?

Pa vrijedni predmeti raspoređeni su na više razina, imamo ih i na prvoj, drugoj i trećoj. Na četvrtom katu možete vidjeti dva najvrijednija predmeta. To su Buda Guanyin od porculana te bijela boca od istog materijala iz vremena dinastije Yuan.

Capital Museum je mjesto u kojem možete pogledati razne gostujuće, kao i veoma zanimljive stalne izložbe.

One stalne izložbe vezane su za povijest i kulturu te običaje kineske prijestolnice.

A možete vidjeti i odabrana vrijedna kaligrafska djela, brokate i tradicionalni vez, kao i zlatne, brončane, porculanske te predmete od žada.

Tu su još i privatne zbirke, slike te vrijedni kipovi Buda iz Kine i drugih azijskih zemalja.

Kako su raspoređene izložbe u Capital Museumu?

Naš muzej s pravom možemo nazvati pekinškim jer svi predmeti koje nastojimo pokazati javnosti vezani su na neki način uz povijest Pekinga. Oni koji govore o njegovoj povijesti dominiraju. Imamo stalne i povremene izložbe. Stalne su vezane uz pekinšku povijest, običaje, operu i slično. Takvih izložbi je ukupno devet.

Imate li u muzeju izložbe suvremene umjetnosti iz inozemstva?

Da. Imali smo i izložbe iz inozemstva, ali i kineske suvremene umjetnosti. Nedavno nam je gostovala izložba vezana uz novi dizajn iz Nizozemske. Svake godine ugostimo barem dvije do tri izložbe iz inozemstva, a u ovom trenutku možete se diviti izložbi o satovima.

Koja je po Vam bila najzanimljivija inozemna izložba u Capital Museumu?

To je bila jedna izložba vezana uz Ujedinjeno Kraljevstvo. S obzirom da su izlagali u Louvreu čiji se dio tada obnavljao svi artefakti su tada preneseni u Peking pa smo imali priliku vidjeti čitavu, originalnu izložbu. Moja druga najdraža izložba postavljena je u vrijeme Olimpijade u Pekingu. Zvala se Povijest Kine i na njoj smo sakupili i izložili najvrijednije iz 73 muzeja diljem Kine. Takvo nešto se nije dogodilo u prošlosti, a vjerojatno neće ni u budućnosti. To je bila jedinstvena prilika, tada smo imali tu čast zbog održavanja Olimpijade.

Koliko traje postavljanje izložbe iz inozemstva?

Ako se sve dogovori kako treba ide brzo jer se umjetnička djela prevoze posebnim avionima što znatno skraćuje vrijeme potrebno za stvaranje postava.

Muzej kojeg smo Franka i ja imale priliku posjetiti može se podičiti velikim brojem posjetitelja.

U prvih pet mjeseci 2007. posjetilo ga je 166 tisuća ljudi. Unatoč tome i dalje zaostaje za drugim važnim muzejima u kineskoj prijestolnici. Poslušajte zašto.

Koliki je prosječni broj posjetitelja?

Dnevno nam dođe tri do pet tisuća ljudi. Godišnje nas posjeti oko milijun i 300 tisuća ili milijun i pol ljudi. No moram naglasiti da mi sami ograničavamo broj naših posjetitelja kako bi bilo lijepo i ugodno boraviti u njemu te rezgledavati izloženo. Ulaz je besplatan pa se morate unaprijed najaviti.

Ravnatelj pekinškog Capital Museuma proputovao je i vidio mnogo, unatoč tome Sjeverna Prijestolnica njegovo je sigurno mjesto.

Koji je po vama najljepši grad?

Peking!!! Živim ovdje više od 40 godina. Bio sam u brojnim gradovima diljem svijeta. Iako imamo velikih problema sa smogom, s druge strane imamo najviše parkova u Kini, ali i svijetu, 167 muzeja, 15 simfonijskih orkestara, 70 sveučilišta i tako dalje. Mnogi gradovi nemaju takve kulturne elemente kojima se mi možemo podičiti.

Dakle Capital Museum se usredotočio na povijest i stari duh Pekinga. Mislite li da ga ubrzana urbanizacija ruši?

Pa da. Stari Peking držao se do 70-ih godina prošlog stoljeća, ali to je iskustvo koje nosi modernizacija, cijena koja se mora platiti za razvoj, kao i što imamo problema sa smogom i gužvama u prijevozu. Ali trebate imati u vidu da su se s time borile i Velika Britanija, Japan te SAD, tako ni mi nismo mogli izbjeći taj proces. Sve to riješit će se s vremenom.

Vidim jako volite Peking, koji Vam je najdraži dio?

Zabranjeni grad i park Beihai. Ako stojite tamo i gledate prema sjeveru nema nikakvih suvremenih zgrada, samo tradicionalna arhitektura što je jako lijepo.

Da ste tri dana turistički vodič u Pekingu kamo biste vodili ljude?

Prvo bi vidjeli svjetsko kulturno naslijeđe, a to je Kineski zid, potom Ljetnu palaču, Hram neba i još mnogo njih jer u Pekingu imamo više od tisuću hramova. Ovaj grad je pun kulture, na svakom koraku vas čeka nešto vrijedno koje vuče svoje podrijetlo iz davnina. Svakako bi ih uvjerio da moraju posjetiti i pekinške muzeje, naravno prvo moj.

Kina se brzo razvija, ljudi su dosta usmjereni na što veću i bržu zaradu, koliko ljudi se želi baviti poslom kojim se vi bavite i tko će vas naslijediti na ovom mjestu?

Ima ih mnogo, vrijednih ljudi i to na sveučilištima. Mnogi od njih mnogo toga su prošli i vidjeli. Neki od njih su u svojim 50-im godinama, mirni su ljudi i vole svoj posao. Mislim da se Kina razvija ovako baš zbog njih i načina na koji rade svoj posao. Oni ne žele da se njihovo ime promiče svijetom i nisu egoisti, samo im je stalo da dobro rade, što je i važno za ovaj posao.

Planirate li izlagati u Hrvatskoj, znamo da postoji zanimanje.

Ravnatelj hrvatskog državnog muzeja bio je kod nas u posjetu. Nažalost ništa se nije konkretno razgovaralo o gostujućoj izložbi u Hrvatskoj, ali želja svakako postoji.

U studenom prošle godine, kada je britanski premijer David Cameron posjetio Kinu u javnosti se povuklo pitanje baštine koji su britanski vojnici tada otuđili iz Pekinga i drugih dijelova Kine

O toj temi mnogo se govorilo, a posebice su bili glasni korisnici društvenih mreža na internetu, koji su od Camerona zahtijevali da Ujedinjeno Kraljevstvo vrati artefakte koji su prije više od 100 godina, za vrijeme Drugog opijumskog rata, napustili Kinu.

Iz Kine je tada nestalo oko nevjerojatnih 23 tisuće predmeta od velike važnosti i vrijednosti. Danas se najmanje 17 milijuna kineskih kulturalnih relikvija nalazi diljem svijeta, što je znatno manje od onoga što se čuva u muzejima diljem Kine. Jedan milijun je dio postava 200 različitih muzeja u 47 zemalja, a da ne spominjemo samo privatne zbirke.

Upitan je povratak svakog predmeta.

Jedan od središnjih događaja pljače koju je napravila britanska vojska bila je krađa iz i konačno spaljivanje Stare ljetne palače odnosno Yuanmingyuana, koja je sama bila muzej u muzeju.

Iako to nije njegova domena, ravnatelja Capital Museuma morali smo pitati i o ovoj temi.

Kolika je vrijednost kineskih artefakata koje posjeduje Ujedinjeno Kraljevstvo?

Teško je brojiti, meni se čini da ih ima oko 30 000 tisuća. Nitko do kraja nije izbrojio koliko se kineskih predmeta nalazilo na izložbama i u muzejima izvan zemlje. Za to je potrebno mnogo radne snage i mnogo novca.

Je li se nešto od toga vratilo u Kinu?

Da. Primjerice glave životinja iz Yuanmingyuana, vratio ih je francuski poduzetnik Henry Pinault i čuvaju se u Nacionalnom muzeju. Oni su zamislite bili na prodaju, ali je Kina to zabranila, pa ih je on otkupio od kuće Christie's te vratio Kini.

Mislite li da će se još toga vratiti u budućnosti?

Da. Kinesko ministarstvo ima sve važnije zakone i planove. Između ostalog ako muzeji iz drugih zemalja žele izložiti nešto iz Kine moraju javiti odakle su dobili taj predmet da se zna je li sve legalno ili ne. Tako će se znati odakle je što pa je moguće zatražiti i povrat tih predmeta.

Poštovani slušatelji na samom smo kraju naše današnje, umjetničke priče.

Nadam se da smo vam pobliže predstavili ovu važnu ustanovu u kineskoj prijestolnici.

Koja će, nadamo se i ukoliko posjetite Peking, biti i vaša obavezna destinacija. A mi ćemo vam u budućnosti sigurno donijeti priču o kineskoj baštini raspršenoj diljem svijeta.