Za tjedan dan će se u Kini proslaviti najvažniji blagdan—Blagdan proljeća, no prodaja pirotehničkih sredstava, koja su obavezna stavka za proslavu tog festivala, znatno je opala u posljednje četiri godine. Zašto se koriste pirotehnička sredstva i pravi veliki vatromet povodom Blagdana proljeća? Zašto se oni u posljednjih nekoliko godina sve manje i manje koriste? Odgovore na ta pitanja naći ćete u našoj današnjoj emisiji. Dobrodošli.

Dolazak i proslava Kineske nove godine po lunarnom kalendaru u Kini se posebno obilježava vatrometom, pucnjavom i crvenim papirnatim dekoracijama. Blagdan proljeća je najznačajniji i najveći blagdan u Kini. Nakon hladne i duge zime ovaj blagdan označava početak toplijih dana i buđenje prirode. Nešto kao veliki prasak. I to doslovno.

U novogodišnjoj noći nebo iznad Kine obasjava tisuće vatrometa i razlijega se zaglušujuća buka petardi. Uoči ovog velikog blagdana na brojnim mjestima širom zemlje se pojavljuju posebni štandovi i šatori koji u svojoj ponudi imaju razna pirotehnička sredstva.

Kod planiranja novogodišnjih troškova, svaka kineska obitelj najozbiljnije računa i na novac koji će izdvojiti na petarde i vatromet, a poznavajući cijene, radi se o sličnom iznosu kao i za novogodišnju trpezu.

F: Puca se danima prije i poslije samog blagdana, ali najviše u samoj novogodišnjoj noći. I to je, po mom mišljenju, sasvim nešto drugo od ispaljivanja petardi koje u božićnoj noći čine djeca, ali i odrasli u Hrvatskoj. Sat ili dva, nebo iznad Pekinga, u što sam se i sama uvjerila, doslovno gori.

Ali, to je stvar tradicije i vezano je uz drevna vjerovanja o postojanju mitskog čudovišta imena Nian. A sada poslušajte našu Dunju koja će vam ispričati priču o Nianu i zašto Kinezi prave veliki vatromet i bacaju petarde povodom proslave Blagdana proljeća.

Blagdan proljeća, kao najvažniji i najsvečaniji blagdan u Kini, simbolizira početak Nove godine po kineskom lunarnom kalendaru, a istovremeno je i simbol dolaska proljeća. Prema legendi, u drevnoj Kini postojalo je čudovište koje se zvalo NIAN. On je imao dugačke i oštre rogove, i izgledao je užasno. NIAN je živio u moru, a svakog posljednjeg dana u godini po kineskom lunarnom kalendaru, izlazio je na kopno jesti ljude i životinje. Zato su krajem svake godine stanovnici bježali u planinu, kako bi se spasili od njega.

Jedne godine, pripremajući se za bijeg, ugledaše jednog neobičnog starca, sa u potpunosti sijedom kosom, koji im reče: "Ostanite kod kuće!!! Samo večeras, samo ovu noć!! Vjerujte mi, znam kako otjerati ovo čudovište.Vjerujte mi! ¨

Ali stanovnici, preplašeni NIANOM, nisu se usudili povjerovati starcu. Naprotiv, počeli su nagovarati starca da bježi zajedno s njima. Tako su oni nagovarali starca da bježi, a starac njih da ostanu. Na kraju je u selu ostao samo starac, a svi ostali su pobjegli u planinu.

Spustila se tamna noć, toliko tamna da se prst pred okom nije vidio. More se počelo talasati, ljudi su se uplašili jer nisu znali što će biti kad dođe NIAN. Ali ovoga puta, čim je NIAN stigao nadomak sela, začuo se zvuk vatrometa. Vatromet je bio toliko snažan, da je pola neba postalo crveno. Tada se otvoriše vrata jedne kuće i ljudi ugledaše onoga starca obučenog u crvenu odjeću kako im se smješka. A NIAN, prestravljen crvenom bojom i zvukom vatrometa, pobjegao je glavom bez obzira.

Vidjevši da NIAN bježi, svi dotrčaše s planine, i opkolivši starca upitaše čega se NIAN plaši. Starac im odgovori: "NIAN se najviše plaši crvene boje i zvuka vatrometa."

Čuvši to, ljudi su častili starca i lijepili crvene papir po vratima svojih kuća. Nakon toga ljudi su svake godine u to vrijeme palili vatromet, lijepili crvene papire i palili lampione, i do ponoći čekali NIANA. Ovaj običaj proširio se širom zemlje, i tako je postao jedan od najvažnijih i najsvečanijih običaja kineskog naroda. Kinezi ovaj običaj zovu: GUO NIAN, jer GUO znači prelaziti, a NIAN je ime čudovišta, a istovremeno znači i godina. Zato GUO NIAN simbolizira prelazak preko svih starih i ružnih stvari, i početak radosne Nove godine.