cro130711prilog.mp3 |
Brojke kineskog Ministarstva ljudskih resursa i socijalne sigurnosti kazuju kako će ove godine vjerojatno oko 25 milijuna ljudi tražiti posao, tako da kinesko tržište rada i dalje ostaje pod velikim pritiskom.
Prema analizama, studenti pojedini studijskih grupa posebno teško dolaze do zaposlenja. Evo u Kini su nedavno završile državne mature, pa bi bilo dobro pametno odabrati studij za budućnost.
U usporedbi s rekordnim brojem novih diplomanata koji su završili svoje fakultetsko obrazovanje ove godine, broj slobodnih radnih mjesta pao je za 15%. Je li tzv. najteža sezona lova na radna mjesta zaista tako oštra kao što ljudi vjeruju?
Posao nije teško naći, no stabilan, relativno ležeran i dobro plaćen posao koji mogu dobiti stanovnici Pekinga s dozvolom huoku i registriranim kućanstvom u kineskoj prijestolnici - najveća je želja većini novih pekinških diplomaca.
Nakon četiri, ili čak više, godina provedenih na fakultetu, većina bivših studenata vjeruje da su zaslužili imati mogućnost dobivanja pristojnog posla. No, ostvarivanje toga sna nije nimalo lagan posao.
Zheng Dongliang, predsjednik Instituta za istraživanja znanosti o radu, ističe da niska kvaliteta visokog obrazovanja i nedostatak fakulteta orijentiranih prema tržištu doprinose širokoj potražnji za radnim mjestima i stvaraju jaz između ponude i potražnje.
''Naš sustav visokog obrazovanja nije podešen u skladu s trenutnom gospodarskom strukturom u zemlji. Trenutno, kinesko gospodarstvo nudi mnogo više ''blue-collar'' poslova, odnosno poslova za manualne radnike, no studenti i diplomci smatraju da, obzirom da su uložili mnogo vremena i novca u svoje studiranje, zaslužuju dobiti radno mjesto ''white-collara'' odnosno službenika ili činovnika u državnoj ili privatnoj kompaniji.''
Wang Boqing, osnivač vodeće više kompanije za savjetovanje u visokom obrazovanju, MyCOS Data, objašnjava zašto veliki broj smjerova na fakultetima ne odgovara zahtjevima tržišta.
''Neki tzv. popularni slobodnjački umjetnički smjerovi ne koštaju mnogo kao znanstveni smjerovi koji zahtjevaju skupu opremu i profesionalnu opremu. Stoga, mnoga sveučilišta rađe otvaraju takve smjerove i ne ispunjavaju zahtjev tržišta. Neka sveučilišta slabije kvalitete također zapošljavaju nediplomirane da predaju na takvim umjetničkim smjerovima.''
Širenje nepotrebnih trendova i popularnih smjerova održava nisku kvalitetu obrazovnog sustava i rezultira viškom diplomaca na određenim fakultetima.
Do 20. svibnja samo je 33,6% od 229 000 novih diplomaca u Pekingu potpisalo ugovor o radu. Teškoće prilikom povezivanja njihovih smjerova koje su diplomirali i zahtjeva tržišta ostavilo je očajnima i izgubljenima mnoge studente kada je u pitanju njihova buduća poslovna karijera.
Postdiplomac prezimena Jiang, s jednog od poznatijih i priznatijih sveučilišta, istaknuo je da se većina njegovih kolega, uključujući i njega, u prvim mjesecima potrage za radnim mjestom usredotočilo isključivo na prestižne poslove. Sanjarili su o visokim primanjima, dobrom sustavu socijalne skrbi, niskim radnim pritiscima i pekinškom hukou. No nakon pola godine bjesomučne potrage shvatio je da su njegovi zahtjevi neracionalni te je pomalo smanjio svoje standarde i očekivanja.