U usporedbi s rekordnim brojem novih diplomaca koji su završili svoje fakultetsko obrazovanje ove godine, broj slobodnih radnih mjesta pao je za 15%. Je li tzv. najteža sezona lova na radna mjesta zaista tako oštra kao što ljudi vjeruju?
Posao nije teško naći, no stabilan, relativno ležeran i dobro plaćen posao koji mogu dobiti stanovnici Pekinga s dozvolom huoku i registriranim kućanstvom u kineskoj prijestolnici - najveća je želja većini novih pekinških diplomaca. Nakon četiri, ili čak više, godina provedenih na fakultetu, većina bivših studenata vjeruje da su zaslužili i da imaju mogućnost dobivanja pristojnog posla. No, ostvarivanje toga sna nije nimalo lagan posao.
Zheng Dongliang, predsjednik Instituta za istraživanja znanosti o radu, ističe da niska kvaliteta visokog obrazovanja i nedostatak fakulteta orijentiranih prema tržištu doprinose širokoj potražnji za radnim mjestima i stvaraju jaz između ponude i potražnje.
''Naš sustav visokog obrazovanja nije podešen u skladu s trenutnom gospodarskom strukturom u zemlji. Trenutno, kinesko gospodarstvo nudi mnogo više ''blue-collar'' poslova, odnosno poslova za manualne radnike, no studenti i diplomci smatraju da, obzirom da su uložili mnogo vremena i novca u svoje studiranje, zaslužuju dobiti radno mjesto ''white-collara'' odnosno službenika ili činovnika u državnoj ili privatnoj kompaniji.''
Wang Boqing, osnivač vodeće više kompanije za savjetovanje u visokom obrazovanju, MyCOS Data, objašnjava zašto veliki broj smjerova na fakultetima ne odgovara zahtjevima tržišta.
''Neki tzv. popularni slobodnjački umjetnički smjerovi ne koštaju mnogo kao znanstveni smjerovi koji zahtjevaju skupu opremu i profesionalnu opremu. Stoga, mnoga sveučilišta rađe otvaraju takve smjerove i ne ispunjavaju zahtjev tržišta. Neka sveučilišta slabije kvalitete također zapošljavaju nediplomirane da predaju na takvim umjetničkim smjerovima.''
Širenje nepotrebnih trendova i popularnih smjerova održava nisku kvalitetu obrazovnog sustava i rezultira viškom diplomaca na određenim fakultetima.
Do 20. svibnja samo je 33,6% od 229 000 novih diplomaca u Pekingu potpisalo ugovor o radu. Teškoće prilikom povezivanja njihovih smjerova koje su diplomirali i zahtjeva tržišta ostavilo je očajnima i izgubljenima mnoge studente kada je u pitanju njihova buduća poslovna karijera.
Postdiplomac prezimena Jiang, s jednog od poznatijih i priznatijih sveučilišta, istaknuo je da se većina njegovih kolega, uključujući i njega, u prvim mjesecima potrage za radnim mjestom usredotočilo isključivo na prestižne poslove. Sanjarili su o visokim primanjima, dobrom sustavu socijalne skrbi, niskim radnim pritiscima i pekinškom hukou. No nakon pola godine bjesomučne potrage shvatio je da su njegovi zahtjevi neracionalni te je pomalo smanjio svoje standarde i očekivanja.
Li Xiaosu, koja je diplomirala prije pet godina, navela je da je njezin jedini zahtjev u potrazi za poslom da njezin prvi posao uključuje kombiniranje onog što je diplomirala s radnim mjestom na kojem može naučiti nešto novo. Nakon dvije godine rada pronašla je dobar posao u jednom javnom institutu.
''Naučila sam što mi je potrebno prve dvije godine nakon diplome. Dvogodišnje radno iskustvo čini me mnogo kompetetivnijom na tržištu rada. Ako sam i dalje svježi diplomac ne bi bila u mogućnosti pronaći tako dobar posao.
Savjetnik prezimena Hu, na jednom od priznatijih pekinških sveučilišta, istaknuo je da iako je tržište rada turobno, daroviti pojedinci se i dalje traže te ako su studenti konkurentni područjima u kojima se obrazuju, neće biti teško privući dobre ponude. Studenti bi se trebali usredotočiti na svoje obrazovanje i steći radno iskustvo tijekom pripravničkog staža tijekom njihovih fakultetskih godina. To su najvažniji aspekti koje studenti moraju zadovoljiti prilikom traženja posla.
