Peking, 4.studenog (Xinhuanet) --Kineski gospodarski razvoj doveo je do velikih promjena u posljednjih 20 godina. Gradovi poput Pekinga dom su nekih od najbogatijih stanovnika na svijetu, sa procjenjenih oko 100 milijuna vozila na kineskim cestama, sa jednom od najdramatičnijih promjena velikog porasta potrošnje mesa, mliječnih proizvoda, prerađenih prehrambenih proizvoda i pića nezabilježenim dosad.

Prema UN-ovoj organizaciji za hranu i poljoprivredu, u razdoblju od 1990. do 2009. zabilježen je pad po glavi stanovnika u potrošnji žitarica, korjenja, sjemenki. U istom razdoblju udvostručila se konzumacija sira, potrošnja jaja se utrostručila, konzumacija piletine se učetverostručila dok se potrošnja govedine gotovo upeterostručila.

Prehrambena tranzicija, ili veća konzumacija bjelančevina životinjskog porijekla i prehrambenih proizvoda s većim udjelom masnoća tipični su za zemlje u razvoju i rastuće ekonomije. Kako se povećava srednja klasa, ljudi raspolažu s više sredstava, tako da češće jedu na višoj razini prehrambenog lanca. No pretjerana konzumacija brze hrane, mliječnih proizvoda i mesa može imati ozbiljne posljedice po zdravlje. Trenutno u Kini posluje više od 4,000 KFC restorana i 1,400 McDonaldsa.

Studija iz 2010. koju je proveo Medicinski centar sveučilišta Columbija predviđa povećanje od 73 posto u srčanim oboljenjima i srčanim udarima u Kini do 2030.

"Životni standard i očekivana životna dob su u Kini znatno unaprijeđeni sa starenjem, no promjene prehrambenih navika i smanjena fizička aktivnost vode do povećanog broja srčanih bolesti i srčanih udara," rekao je Andrew Moran, s čela istraživačke ekipe. Pored toga, prema studiji, očekuje se porast od 64 posto ( 3.4 milijuna slučajeva) smrti povezanih sa srčanim oboljenjima između 2020. i 2030.

Kineski prijelaz na prehranu s velikim udjelom mesa ima također velik negativan učinak na prirodni okoliš. Model "dvostruke piramide" Barilla centra za hranu i prehranu, pokazuje kako konzumiranje manje zdrave hrane, uključujući meso, mliječne proizvode i sve proizvode s velikom udjelom viskozasićenih masti ima veliki učinak na pretjerano iskorištavanje prirodnih izvora, što vodi do uništavanja tla, erozije i efekta zelenog staklenika. Industrijski uzgoj životinja, strojna poljoprivreda, dovela je do proizvodnje velikih količina gnojiva vodeći do nastanka "mrtvih zona" uzduž obalne linije.

Osim toga raste i količina prehrambenog otpada. Restorani i potrošači prema procjenama godišnje bace oko 60 milijuna tona hrane, dovoljno za prehraniti 200 milijuna ljudi, iliti 15 posto kineske populacije. Budući većina gradova i mjesta nisu opremljeni za procesuiranje tako velikih količina otpada, većina nepojedene hrane završi na smetlištima doprinoseći emisiji metana.

Kina može mnogo naučiti od negativnih primjera SAD i drugih zemalja. Treba početi rano s edukacijom o zdravim prehrambenim navikama, počevši od vrtićke dobi kako bi se spriječila dječja pretilost, dijabetes i drugi poremećaji u prehrani.

Pekinška škola Maslačak u suradnji s Kineskim centrom za kontrolu bolesti i prevenciju ,vode program o uspješnoj mikronutritivnoj prehrani za siromašnu djecu migrantskih radnika. Centar je također pokrenuo Nutritivnu incjativu za zdrav stil života za sve kako bi se smanjila konzumacija soli u kineskim kućanstvima i informirala javnost o dugoročnim rizicima od pretjerane konzumacije soli.

Kina ima priliku i odgovornost pobrinuti se da gospodarski razvoj ne uzme danak u prirodi i u ljudskom zdravlju. Ključno je da se izrade lokalni i nacionalni programi kako bi se promovirale zdrave prehrambene navike , u suprotnom će prehrambeni sustav uzeti negativni danak.